0Solarne elektrane-OIE Zakon 2020 godina-Otkupi i poticaji
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO
GOSPODARSTVA
________________________________________________________________
NACRT
PRIJEDLOGA ZAKONA O
OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, S
KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
________________________________________________________________
Zagreb, ožujak 2015.
godine
PRIJEDLOG ZAKONA O
OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE
ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o
obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji
sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske
(Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 -Odluka
Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA
KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM
ZAKONA PROISTEĆI
Uvodne napomene, pravni okvir i
ocjena stanja
Osnovni razlog za izradu i predlaganje
Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj
kogeneraciji je u ispunjavanje obveze Republike Hrvatske o potpunom
usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske
unije te objedinjavanje i usklađivanja propisa u sektoru obnovljivih
izvora energije za ostvarivanje ciljeva povećanja proizvodnje i
korištenja obnovljivih izvora energije, u skladu s ciljevima
održivog razvoja.
Naime, smanjenje potrošnje energije
kroz povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela
energije iz obnovljivih izvora predstavljaju glavne dijelove programa
mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova odnosno ispunjenje
ciljeva Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i pripadajućih
provedbenih sporazuma. Ove mjere imaju značajnu ulogu i u rješavanju
problema sigurnosti opskrbe energijom, poticanju tehnološkoga
razvoja i inovacija te osiguranju mogućnosti za zapošljavanje i
regionalni razvoj, ponajprije u ruralnim i udaljenim područjima.
Europski parlament i Vijeće Europske
unije donijeli su 23. travnja 2009. Direktivu 2009/28/EZ o poticanju
uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i
budućemu ukidanju Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ kojom se
promovira povećana uporaba energije iz obnovljivih izvora te ušteda
energije i povećana energetska učinkovitost.
Predmetna direktiva propisuje cilj na
razini Europske unije od 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj
neposrednoj potrošnji energije do 2020. godine. Pristupanjem
Republike Hrvatske u Europsku uniju, Vijeće je 13. svibnja 2013.
donijelo Direktivu 2013/18/EU o prilagodbi Direktive 2009/28/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz
obnovljivih izvora zbog pristupanja Republike Hrvatske, kojom se za
Republiku Hrvatsku propisuje cilj od 20% obnovljivih izvora energije
u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije do 2020 godine, dok se
Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva
2009/125/EZ i 2010/30/EU stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i
2006/32/EZ, potonje određuje područje energetske učinkovitosti,
odnosno visokoučinkovite kogeneracije.
Razlozi za donošenje Zakona o
obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji
Razlog za donošenje Zakona o
obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji je
objedinjavanje mjera koje se odnose na uređenje područja
obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
Također, višegodišnje iskustvo u provođenju i izgradnji
proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i
kogeneracijskih postrojenja te donošenje novih Smjernica o državnim
potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020.
(2014/C 200/01) stvorilo je potrebu za dodatnim uređivanjem sustava
obnovljivih izvora energije, a posebice proizvodnim postrojenjima
instalirane snage do 300 kilovata (kW).
Osnovna pitanja koja se trebaju
urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Ovim se Zakonom uređuju planiranje i
poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u
postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i
visokoučinkovite kogeneracije (u daljnjem tekstu: OIEiVUK),
utvrđuju mjere poticaja za proizvodnju električne energije
korištenjem OIEiVUK, uređuje provedba sustava poticanja proizvodnje
električne energije iz OIEiVUK, uređuje pitanja izgradnje
postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIEiVUK na
državnom zemljištu, uređuje vođenje registra OIEiVUK za projekte,
nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije
iz OIEiVUK, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području
obnovljivih izvora energije te druga pitanja od značaja za
korištenje obnovljivih izvora energije.
Ovim se Zakonom pruža veća sigurnost
nositeljima projekata i investitorima koji ulažu u projekte iz
obnovljivih izvora energije, u smislu transparentnih natječaja koji
će se provoditi za početak razvoja projekata na državnom
zemljištu. Nadalje, uređivanjem registra OIEiVUK za projekte,
nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije
iz OIEiVUK, ovim se Zakonom osigurava veća transparentnost oko
realizacije projekata te mogućnosti poticanja za cijelu
zainteresiranu javnost, s obzirom na činjenicu da će registar imati
dostupne podatke o projektima i ishođenim dozvolama te podatke o
raspoloživim kvotama za ulazak u sustav poticanja, odnosno sustav
premija. Ovim se Zakonom, također regulira otkup energije iz
proizvodnih postrojenja do 300 kilovata (kW) koja prvenstveno svojom
proizvodnjom namiruju potrebe za električnom energijom vlastitog
proizvođača, a tek višak energije isporučuju u elektroenergetsku
mrežu.
Donošenjem Zakona o obnovljivim
izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji postigli bi se
sljedeći ciljevi:
Svrha ovoga Zakona je omogućiti
unapređenje i provođenje energetske politike Republike Hrvatske u
području obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite
kogeneracije kroz održivi razvoj predmetnih projekata i time
doprinijeti smanjenju štetnih utjecaja energetskog sektora na okoliš
i zdravlje ljudi, smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva,
osiguranju raznolikosti proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe,
porastu zapošljavanja i unaprjeđenju poduzetništva u energetskom
sektoru Republike Hrvatske te potaknuti razvoj novih tehnologija
temeljenih na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije,
odnosno razvoj i održivost nacionalnog gospodarstva u cjelini.
Svrha ovoga Zakona je ujedno i
stvaranje pretpostavki za izgradnju novih te revitalizaciju
postojećih proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije i
visokoučinkovite kogeneracije te utvrđivanje obveznog cilja za
ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u bruto potrošnji
energije, propisivanje metodologija za izračun udjela energije iz
obnovljivih izvora, stvaranje pretpostavki za statistički prijenos,
zajedničke projekte među državama članicama i zajedničke
projekte između država članica i trećih država, stvaranje
pretpostavki za sustavi poticaja te pristup elektroenergetskoj mreži
za energiju iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH
SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona biti će
potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike
Hrvatske kao i predvidjeti dodatna radna mjesta.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S
OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Prijedloga zakona o
obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I
VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI
I. OPĆE ODREDBE
Predmet zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju
planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije
proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive
izvore energije i visokoučinkovite kogeneracije, utvrđuju mjere
poticanja za proizvodnju električne energije korištenjem
obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje
provedba sustava poticanja proizvodnje električne energije iz
obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuju
pitanja izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na
državnom zemljištu, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora
energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje
projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz
obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje
pitanje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije
te se uređuju druga pitanja od značaja za korištenje obnovljivih
izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
(2) Na sve odnose u energetskom
sektoru, koji se odnose na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracijskih postrojenja, a nisu uređeni ovim Zakonom
primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje energetski sektor,
regulacija energetskih djelatnosti, tržište električne energije i
tržište toplinske energije.
(3) Za planiranje, projektiranje,
građenje, korištenje i uklanjanje proizvodnih postrojenja koja
proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, na
odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa koji uređuju
zaštitu prirode i okoliša, državnih potpora, prostorno uređenje,
građenje, tržište električne energije, koncesije, vodno
gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva
i drugih srodnih prava te odredbe drugih propisa.
(4) Na postupke propisane ovim Zakonom
primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Svrha Zakona i interes Republike Hrvatske
Članak 2.
(1) Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite
kogeneracije od interesa je za Republiku Hrvatsku.
(2) Svrha ovoga Zakona je promicati
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
visokoučinkovite kogeneracije, promicati proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite
kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj
neposrednoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora
energije, korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za
korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite
kogeneracije.
(3) Korištenjem obnovljivih izvora
energije i visokoučinkovite kogeneracije ostvaruju se interesi
Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom
energetskog razvitka Republike Hrvatske, zakonima i drugim propisima
kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u
pogledu:
1. ostvarivanja Nacionalnog cilja
korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u pogledu udjela
korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u Republici
Hrvatskoj u 2020. godini,
2. šireg korištenja vlastitih
prirodnih energetskih resursa,
3. dugoročnog smanjenja ovisnosti o
uvozu energenata,
4. učinkovitog korištenja energije i
smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš,
5. otvaranja novih radnih mjesta i
razvoja poduzetništva u energetici,
6. poticanja razvoja novih tehnologija
i doprinosa lokalnoj zajednici,
7. diverzifikacije proizvodnje energije
i povećanja sigurnosti opskrbe.
Primjena
pravne stečevine Europske unije
Članak 3.
Ovim se Zakonom u zakonodavstvo
Republike Hrvatske prenosi pravna stečevina Europske unije iz
područja poticanja uporabe energije iz obnovljivih izvora i
energetske učinkovitosti, a posebice:
1. Direktiva 2009/28/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe
energije iz obnovljivih izvora energije i dopuni te naknadnom
ukidanju Direktive 2001/77/EZ i Direktive 2003/30/EZ - (SL. L. 140,
5. 6. 2009.) (dalje: Direktiva 2009/28/EZ) i
2.
Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada
2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i
2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ.
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom
Zakonu imaju značenje utvrđeno Zakonom o energiji, Zakonom o
regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonom o tržištu električne
energije, Zakonom o tržištu toplinske energije i Zakonom o tržištu
nafte i naftnih derivata.
(2) U ovom se Zakonu koriste i pojmovi
koju u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. biomasa –
biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla
iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga
podrijetla), šumarstva i srodnih proizvodnih djelatnosti uključujući
ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i
komunalnoga otpada,
2. Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) –
pravna osoba s javnim ovlastima osnovana posebnim zakonom, koja
obavlja djelatnost financiranja pripreme, provedbe i razvoja
programa, projekata i sličnih aktivnosti u području korištenja
obnovljivih izvora energije,
3. Hrvatska energetska regulatorna
agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) –
nezavisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom
i s ovlastima propisanim ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje
obavljanje energetskih djelatnosti;
4. kogeneracijsko postrojenje –
proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna
i toplinska energije u jedinstvenom procesu, pri čemu se
kogeneracijska postrojenja koja koriste za gorivo obnovljive izvore
energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive
izvore energije,
5. krajnji kupac s vlastitom
proizvodnjom – krajnji kupac električne energije s vlastitom
proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije i
visokoučinkovite kogeneracije s mogućnošću isporuke viška
proizvedene električne energije u prijenosnu ili distribucijsku
mrežu,
6. ministar –
ministar nadležan za energetiku,
7. Ministarstvo –
središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku,
8. neto isporučena električna
energija –
električna energija koju je proizvodno
postrojenje
predalo u elektroenergetsku mrežu, a koja je
proizvedena u proizvodnom postrojenju koje koristi obnovljive izvore
energije ili kogeneracijskom postrojenju i umanjena za vlastitu
potrošnju proizvodnog postrojenja, a u slučaju kupaca s vlastitom
proizvodnjom umanjena za svu potrošnju krajnjeg kupca,
9. nositelj projekta –
fizička ili pravna osoba koja planira graditi i gradi proizvodno
postrojenje, upisana u Registar obnovljivih izvora energije i
kogeneracije te povlaštenih proizvođača, koja razvija proizvodno
postrojenje,
10. obnovljivi izvori energije –
obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija
iz biomase, energija mora, energija vjetra, hidropotencijala,
geotermalna i hidrotermalna energija, plina iz deponija otpada, plina
iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija
i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na
gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja
zaštite okoliša),
11. operator tržišta električne
energije – pravna osoba s javnim
ovlastima, koja je odgovorna za organiziranje tržišta električne
energije, s pravima i dužnostima prema ovom Zakonu,
12. povlašteni proizvođač električne
energije – elektroenergetski subjekt
odnosno druga pravna ili fizička osoba čije postrojenje ispunjava
uvjete određene odredbama ovoga Zakona te je temeljem rješenja
steklo status povlaštenog proizvođača,
13. program državne potpore
– program državne potpore definiran Zakonom o
državnim potporama koji se izrađuje u skladu sa Smjernicama o
državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje
2014.–2020. (2014/C 200/01),
14. proizvodno postrojenje –
samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju
električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od
više proizvodnih jedinica,
15. proizvodna jedinica –
postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije,
povezano s drugim proizvodnim jedinicama u proizvodnom postrojenju te
s drugim proizvodnim jedinicama koristi zajedničke dijelove
proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta,
odnosno koristi isti izvor energije,
16.
proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije– proizvodno postrojenje koje
koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili
toplinske energije,
17. projekt korištenja obnovljivih
izvora energije i kogeneracije –
projekt koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i
kogeneracije te povlaštenih proizvođača,
18. registar obnovljivih izvora
energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (dalje:
Registar OIEKPP) – jedinstvena
evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije,
proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije,
odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima
na području Republike Hrvatske,
19. statistički prijenosi među
državama članicama – specificirani
izvor i količina električne energije iz obnovljivih izvora energije
statistički prenesena iz jedne države članice Europske unije u
drugu kada se prenesena količine električne energije oduzima iz
ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora
energije zemlje iz koje se prenosi električna energija,
20. treća država – svaka država
osim Republike Hrvatske, država članica Europske unije i ugovornih
strana Energetske zajednice;
21. ukupna neposredna potrošnja
energije – energetski proizvod
isporučen za energetske potrebe industriji, prijevozu, kućanstvima,
uslugama uključujući javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i
ribarstvu, uključujući potrošnju energije u energetskom sektoru za
potrebe proizvodnje električne energije i toplinske energije kao i
gubitke električne energije i toplinske energije u distribuciji i
prijenosu,
22. visokoučinkovita kogeneracija –
kogeneracijsko postrojenje koje zadovoljava uvjete učinkovitosti
i/ili korištenje topline prema pravilniku iz članka 23 ovoga
Zakona,
23. vlastita potrošnja proizvodnog
postrojenja – sva potrošnja električne energije povezana s
proizvodnjom električne energije, na svim obračunskim mjernim
mjestima odnosno priključcima, a uključuje potrošnju koja se
koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja (pogonska vlastita
potrošnja), opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju
električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili
upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih
mjernih mjesta proizvodnog postrojenja.
Operator tržišta
električne energije
Članak 5.
(1) Operator tržišta električne
energije je trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Operator tržišta električne
energije obavlja svoje zadaće uz poštivanje načela razvidnosti,
objektivnosti i neovisnosti, pod nadzorom Agencije.
(3) Operator tržišta električne
energije je posebno odgovoran za:
1. upis podataka u Registar OIEKPP
sukladno odredbama ovoga Zakona,
2. provedbu javnog natječaja za
dodjelu tržišne premije sukladno odredbama ovoga Zakona,
3. sklapanje ugovora o premiji temeljem
odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača,
4. otkup električne energije od
povlaštenih proizvođača temeljem ugovora o otkupu električne
energije sklopljenih temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012,
NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije
iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN
151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014),
5. sklapanje ugovora o kupoprodaji
obveznog udjela električne energije proizvedene u proizvodnim
postrojenjima povlaštenih proizvođača iz točke 4. ovoga stavka,
sa svim opskrbljivačima električne energije, uključujući i
opskrbljivače pod obvezom javne usluge,
6. prikupljanje naknade za obnovljive
izvore energije i kogeneracije od svih opskrbljivača električne
energije, uključujući i opskrbljivače pod obvezom javne usluge,
7. podnošenje izvješća o
prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava za isplatu poticaja
sukladno odredbama ovoga Zakona,
8. vođenje EKO bilančne grupe,
9. donošenje Pravila vođenja EKO
bilančne grupe,
10. planiranje satne proizvodnje za
hidroelektrane snage do 5MW i ostala proizvodna postrojenja snage do
300 kW.
Obnovljivi izvori
energije
Članak 6.
(1) Za potrebe izvještavanja i statističkih
obrada koji se rade prema ovome Zakonu te klasifikacije postrojenja,
obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće:
1. energija sunca,
2. energija vjetra,
3. energija vode,
4. geotermalna energija,
5. energija biomase te
6. nespecificirani i ostali obnovljivi izvori
energije.
(2) Za potrebe izvještavanja i statističkih
obrada koji se rade prema ovome Zakonu te klasifikacije postrojenja,
fosilna goriva dijele se na sljedeća goriva:
1. kameni ugljen,
2. smeđi ugljen i lignit,
3. prirodni plin,
4. nafta i naftni derivati te
5. nespecificirana i ostala fosilna goriva.
II. NACIONALNI CILJ KORIŠTENJA ENERGIJE IZ
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE, NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA OBNOVLJIVE
IZVORE ENERGIJE, IZVJEŠĆE O NAPRETKU PRI POTICANJU I UPORABI
ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
Nacionalni cilj
korištenja energije iz obnovljivih izvora energije
Članak
7.
(1) Nacionalni cilj korištenja
energije iz obnovljivih izvora energije je obvezatni cilj korištenja
energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj u 2020.
godini, a određuje se kao minimalni udjel energije iz obnovljivih
izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije (u daljnjem
tekstu: Nacionalni cilj), koji izražen u postotku iznosi 20%.
(2) Način utvrđivanja udjela energije
iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji
energije u Republici Hrvatskoj odredit će se sukladno metodologiji
utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u
neposrednoj potrošnji energije.
(3) Proizvodnja energije, iz
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije a nisu
priključena na elektroenergetsku mrežu, uračunava se kao energija
iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji
energije.
(4) Metodologiju utvrđivanja udjela
energije iz stavka 2. ovog članka propisuje ministar pravilnikom.
(5) Ministarstvo će na svojim
internetskim stranicama objavljivati izvješće o ukupnoj neposrednoj
potrošnji energije koje se izrađuje sukladno metodologiji iz stavka
4. ovoga članka.
Nacionalni akcijski
plan za obnovljive izvore energije
Članak 8.
(1) Nacionalni akcijski plan za
obnovljive izvore energije (u daljnjem tekstu: Nacionalni akcijski
plan) je planski dokument koji se donosi za razdoblje do 2020.
godine, kojim se određuje nacionalni cilj Republike Hrvatske za udio
energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju i
hlađenju te prijevozu.
(2) Nacionalni akcijski plan sadrži
prikaz i ocjenu stanja na tržištu energije, usporedne analize,
dugoročne ciljeve uključujući nacionalni cilj, sve sektorske
ciljeve i godišnja predviđanja, mjere za ostvarenje ciljeva te
druge potrebne podatke.
(3) Nacionalni akcijski plan izrađuje
se u skladu s aktima kojima se utvrđuje energetska politika i
planira energetski razvitak i u skladu s direktivama i pravilima
Europske unije.
(4) Ukoliko udio energije iz
obnovljivih izvora padne ispod predviđenog okvirnim smjernicama u
prethodnom dvogodišnjem razdoblju navedenom u dijelu B Priloga I.
Direktive 2009/28/EZ Republika Hrvatska dužna je Europskoj komisiji
dostaviti izmijenjeni i dopunjeni nacionalni akcijski plan za
obnovljivu energiju do 30. lipnja slijedeće godine, u kojem se
moraju navesti odgovarajuće razmjerne mjere za postizanje razine
udjela energije iz obnovljivih izvora energije predviđen navedenim
okvirnim smjernicama.
(5) Nacionalni akcijski plan kao i
izmjene i dopune Nacionalnog akcijskog plana donosi Vlada Republike
Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(6) Nacionalni akcijski plan kao i
izmjene i dopune Nacionalnog akcijskog plana se po donošenju
dostavljaju Europskoj komisiji.
(7) Nacionalni akcijski plan kao i
njegove izmijene i dopune objavljuju se na internetskim stranicama
Ministarstva.
Izvješće o napretku pri poticanju i uporabi
energije iz obnovljivih izvora
Članak 9.
(1) Republika Hrvatska dužna je
Europskoj komisiji podnijeti izvješće o napretku pri poticanju i
uporabi energije iz obnovljivih izvora.
(2) Izvješće o napretku pri poticanju
i uporabi energije iz obnovljivih izvora energije o mjerama iz stavka
1. ovoga članka izrađuje se sukladno članku 22. Direktive
2009/28/EZ.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga
članka priprema Ministarstvo i dostavlja Europskoj komisiji do
31.prosinca 2015,.31.prosinca 2017., 31.prosinca 2019. i 31.prosinca
2021.
(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga
članka prilagođava se predlošku kojeg utvrđuje Europska komisija
sukladno članku 4. stavku 1. Direktive 2009/28/EZ, odnosno Odluci
2009/548/EK Europske komisije od 30. lipnja 2009. godine kojom se
utvrđuje predložak za nacionalne akcijske planove za obnovljive
izvore energije prema Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća.
(5) Ako se izvješćem iz stavka 1.
ovoga članka utvrdi da se u razdoblju za koje je izvješće izrađeno
ne ostvaruju ciljevi utvrđeni Nacionalnim akcijskim planom, Vlada
Republike Hrvatske će revidirati Nacionalni akcijski plan.
(6) Revidirani Nacionalni akcijski plan
dostavlja se Europskoj komisiji.
Statistički
prijenosi među državama članicama Europske unije
Članak
10.
(1)
Republika Hrvatska može s drugim državama članicama Europske unije
sklopiti sporazum o statističkome prijenosu određene količine
energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i
urediti druge elemente takvoga prijenosa.
(2)
Prenesena količina energije iz obnovljivih izvora:
1.
odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u
obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja obavlja
prijenos zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem i nacionalnim
akcijskim planom.
2.
dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u
obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica kojoj se prenosi
zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem i nacionalnim akcijskim planom.
(3)
Statistički prijenos ne utječe na ostvarivanje nacionalnoga cilja
države članice koja obavlja prijenos.
(4)
Sporazumi iz stavka 1. ovoga članka mogu se sklopiti na jednu ili
više godina.
(5)
Republika Hrvatska dužna je o sporazumu iz stavka 1. ovoga članka
obavijestiti Europsku komisiju najkasnije tri mjeseca nakon završetka
svake godine u kojoj je ugovor na snazi, uključujući i dostavu
informacija o količini i cijeni energije o kojoj je riječ.
(6)
Statistički prijenosi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se
valjanim tek nakon što sve države članice uključene u prijenos o
njemu obavijeste Europsku komisiju.
(7) Vlada Republike Hrvatske donosi
odluku o provedbi statističkih prijenosa.
(8) Statistički prijenosi ugovaraju se
među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno Zakonu o
sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
(9) Odluku o sklapanju sporazuma o
statističkim prijenosima donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj
nadležnog ministarstva.
Zajednički
projekti država članica Europske unije
Članak
11.
(1)
Republika Hrvatska može s drugom državom članicom Europske unije
ili više država članica surađivati na svim vrstama zajedničkih
projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije te
energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije. Ta
suradnja može uključivati i privatne nositelje projekata.
(2)
Republika Hrvatska dužna je obavijestiti Europsku komisiju o udjelu
ili količini električne energije te energije za grijanje ili
hlađenje iz obnovljivih izvora energije proizvedene na svojemu
teritoriju u okviru zajedničkoga projekta koji se počeo provoditi
nakon 25. lipnja 2009. ili u proizvodnom postrojenju s povećanim
kapacitetom koji je obnovljen nakon toga datuma, a koji se smatra
dijelom općega nacionalnog cilja druge države članice.
(3)
Obavijest iz stavka 2. sadržava:
1.
opis predloženoga proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenome
proizvodnom postrojenju;
2.
podatke o udjelu ili količini električne energije ili energije za
grijanje ili hlađenje proizvedene u proizvodnom postrojenju koji se
smatra dijelom nacionalnog cilja druge države članice;
3. podatke o državi članici za koju se izdaje
obavijest;
4.
podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u
kojemu se električna energija ili energija za grijanje ili hlađenje
iz obnovljivih izvora energije koju proizvodi proizvodno postrojenje
smatra dijelom nacionalnog cilja druge države članice.
(4)
Razdoblje navedeno u stavku 3. točki 4. ovoga članka mora završiti
do 2020., dok razdoblje zajedničkoga projekta može premašiti 2020.
(5)
Obavijest izvršena u skladu s ovim člankom može se izmijeniti ili
povući samo uz zajednički dogovor države članice koja izdaje
obavijest, koja je određena u skladu sa stavkom 3. točkom 3. ovoga
članka.
(6) Vlada Republike Hrvatske donosi
odluku o provedbi zajedničkih projekata.
(7) Zajednički projekti ugovaraju se
među državama u obliku međunarodnih ugovora u sukladno Zakonu o
sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
(8) Odluku o sklapanju ugovora o
zajedničkim projektima donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj
nadležnog ministarstva.
Zajednički
projekti država članica Europske unije i trećih država
Članak
12.
(1)
Republika Hrvatska može sama, s drugom državom članicom Europske
unije ili više država članica, surađivati s jednom trećom
državom ili s više trećih država u svim vrstama zajedničkih
projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora. Takva suradnja može uključivati privatne
operatore.
(2)
Električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena u
trećoj zemlji uzima se u obzir samo za potrebe ocjenjivanja
ispunjavaju li se zahtjevi utvrđeni nacionalnim ciljem i nacionalnim
akcijskim planom ako su ispunjeni ovi uvjeti:
1.
električna energija upotrijebljena je u Europskoj uniji; taj se
uvjet smatra ispunjenim kad:
-
su svi nadležni operatori prijenosnih sustava u državi podrijetla,
odredišnoj državi ili, ako je to primjenjivo, svakoj trećoj državi
tranzita dodijeljenim kapacitetima međupovezivanja definitivno
predložili količinu električne energije koja je istovrijedna
količini električne energije uzete u obzir;
-
nadležni operator prijenosnih sustava koji upravlja sustavom
međupovezivanja na strani Europske unije, u bilancu unese količinu
električne energije koja je istovrijedna količini električne
energije uzete u obzir;
-
se predloženi kapacitet i proizvodnja električne energije iz
obnovljivih izvora energije u proizvodnom postrojenju iz stavka 2.
točke 2. ovog članka odnose na isto razdoblje;
2.
električnu energiju u okviru zajedničkoga projekta iz stavka 1.
ovoga članka proizvodi novoizgrađeno proizvodno postrojenje koje je
počelo s radom nakon 25. lipnja 2009. ili proizvodno postrojenje s
povećanim kapacitetom koji je obnovljen nakon toga datuma:
3.
za količinu električne energije proizvedene i izvezene iz programa
potpore treće države odobrena je samo investicijska pomoć.
(3)
Države članice mogu od Europske komisije zatražiti da se za
potrebe izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora uzme u obzir
električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena i
upotrijebljena u trećoj zemlji za polaganu i postupnu izgradnju
sustava povezivanja između države članice i treće države ako su
ispunjeni ovi uvjeti:
1.
izgradnja sustava povezivanja započela je do 31. prosinca 2016.
2.
sustav za povezivanje nije moguće pustiti u rad do 31. prosinca
2020.
3.
sustav za povezivanje moguće je pustiti u rad do 31. prosinca 2022.
4.
nakon što se pusti u rad, sustav za povezivanje primjenjivat će se
za izvoz električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora
energije u Europsku uniju u skladu sa stavkom 2. ovog članka;
5.
uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz
stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka i koji će primjenjivati
sustav za međupovezivanje nakon što bude pušten u pogon te na
količinu električne energije koja nije veća od količine koja će
se izvoziti u Europsku uniju nakon što sustav za povezivanje započne
s radom.
(4)
Europska komisija se obavještava o dijelu ili količini električne
energije koju proizvede proizvodno postrojenje na području treće
države članice koji se smatra dijelom nacionalnoga cilja jedne
države članice ili više država članica za potrebe ocjenjivanja
ispunjavanja zahtjeva nacionalnog cilja. Kad je riječ o više država
članica, Komisiju se obavještava o distribuciji toga dijela ili
količine među državama članicama. Taj dio ili količina ne smije
premašiti dio ili količinu koja je stvarno izvezena u Europsku
uniju i u njoj upotrijebljena i odgovara količini iz stavka 2. točke
1. alineje 1. i alineje 2. ovoga članka i ispunjava uvjete navedene
u stavku 2. točki 1. ovoga članka.
(5)
Obavijest iz stavka 4. ovog članka izdaje svaka država članica za
koju se taj dio ili količina električne energije smatra dijelom
nacionalnoga cilja.
(6)
Obavijest iz stavka 4. sadržava:
1.
opis predloženoga proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenome
proizvodnom postrojenju
2.
podatke o dijelu ili količini električne energije koju je proizvelo
proizvodno postrojenje i koji se smatra dijelom nacionalnoga općeg
cilja države članice te, ovisno o zahtjevima za povjerljivošću,
odgovarajuće financijske podatke
3.
podatke o razdoblju, u punim kalendarskim godinama, tijekom kojih je
električna energija dio nacionalnoga općeg cilja države članice
4.
pisanu potvrdu o prihvaćanju točke 2. i 3. ovoga stavka koju izdaje
treća država na čijemu će teritoriju proizvodno postrojenje biti
pušteno u rad te udio ili količinu električne energije proizvedene
u proizvodnom postrojenju koju će za vlastite potrebe upotrebljavati
treća država.
(7)
Razdoblje navedeno u stavku 6. točki 3. ovoga članka mora završiti
2020., dok trajanje zajedničkoga projekta može premašiti 2020.
(8)
Obavijest izdana u skladu s ovim člankom ne može se mijenjati ni
povući bez suglasnosti države članice koja izdaje obavijest i
treće države koja je potvrdila zajednički projekt u skladu sa
stavkom 6. točkom 4. ovoga članka.
(9) Vlada Republike Hrvatske donosi
odluku o provedbi zajedničkih projekata.
(10) Zajednički projekti ugovaraju se
među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno Zakonu o
sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
(11) Odluku o sklapanju ugovora o
zajedničkim projektima donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj
nadležnog ministarstva.
III. NATJEČAJ ZA GRADNJU PROIZVODNOG POSTROJENJA KOJE KORISTI
OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITE KOGENERACIJE NA
DRŽAVNOM ZEMLJIŠTU
Članak 13.
(1) U svrhu izgradnje proizvodnih
postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije i u svrhu
izgradnje visokoučinkovite kogeneracije na nekretninama u vlasništvu
Republike Hrvatske može se osnovati pravo građenja ili pravo
služnosti.
(2) Pravna ili fizička osoba koja je
izabrana kao najpovoljniji ponuđač na provedenom natječaju iz
stavka 2. članka 14. ovoga Zakona, stječe pravo građenja na
nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje
proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili
izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih
građevina neposredno vezanih za rad proizvodnog postrojenja
neposrednom pogodbom sukladno propisima koji uređuju upravljanje
državnom imovinom, prema kriterijima i uvjetima provedenog
natječaja.
(3) Pravo služnosti na nekretninama u
vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje proizvodnog
postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnje
visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina
neposredno vezanih za rad proizvodnog postrojenja osniva se
neposrednom pogodbom, sukladno propisima koji uređuju upravljanje
državnom imovinom.
(4) Prijenos osnovanog prava građenja
ili dijela prava građenja, prije isteka roka na koje je osnovano, na
drugu osobu provodi se sukladno propisima koji uređuju upravljanje
državnom imovinom.
Članak 14.
(1) Pravna i fizička osoba koja je
zainteresirana za izgradnju proizvodnog postrojenja koje koristi
obnovljive izvore energije ili izgradnju visokoučinkovite
kogeneracije na državom zemljištu iskazuje interes za gradnju
proizvodnog postrojenja Ministarstvu.
(2) Ministarstvo temeljem iskazanog
interesa za gradnju proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovog članka
priprema i provodi pozivni natječajni postupak za gradnju
proizvodnog postrojenja na određenoj lokaciji, a koji se objavljuje
u „Narodnim novinama“ i internetskim stranicama Registra OIEKPP.
(3) Ministarstvo je dužno raspisati
pozivne natječaje iz stavka 2. ovoga članka dva puta godišnje, na
temelju iskazanih interesa pristiglih u prethodnom razdoblju.
(4) Natječaj iz stavka 2. ovoga članka
može se provesti za određenu građevinsku česticu ili za dio jedne
ili više katastarskih čestica od kojih se sukladno propisima o
prostornom uređenju i gradnji može formirati nova građevinska
čestica za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive
izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te
infrastrukturnih građevina neposredno vezanih za rad proizvodnog
postrojenja.
(5) U slučaju da nije bilo iskazanih
interesa za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive
izvore energije ili visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja na
državnom zemljištu, Ministarstvo nije dužno raspisati natječaj iz
stavka 2. ovoga članka.
(6) Rok za podnošenje ponude za
pozivni natječaj iz stavka 2. ovoga članka ne može biti kraći od
tri niti duži od šest mjeseci.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka,
Ministarstvo može odrediti drugu pravnu osobu s javnim ovlastima za
provedbu pozivnog natječajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Odluku o odabiru najpovoljnijeg
ponuđača Ministarstvo je dužno donijeti u roku od 60 dana od
isteka roka za dostavu ponuda.
(9) Operator prijenosnog sustava i
operator distribucijskog sustava dužni su se, na zahtjev
Ministarstva, očitovati o iskazanom interesu za gradnju proizvodnog
postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, a posebno o mogućnostima
priključenja na elektroenergetsku prijenosnu i distribucijsku mrežu.
(10) Tijela državne uprave, područne
i lokalne samouprave te druga javnopravna tijela i pravne osobe s
javnim ovlastima dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti
dokumentaciju i druge podatke potrebne za pripremu pozivnog
natječajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka.
(11) U pozivnom natječaju iz stavka 2.
ovoga članka određuju se uvjeti natječaja, procedura i kriteriji
za ocjenu ponuda te opis odredbi ugovora o odluci o odabranom
ponuđaču.
(12) Kriteriji za utvrđivanje uvjeta
natječaja iz stavka 2. ovog članka, za odabir najpovoljnijeg
ponuđača obuhvaćaju minimalno:
1. planiranu količinu proizvedene
energije iz obnovljivog izvora energije ili fosilnog goriva u slučaju
visokoučinkovitih kogeneracija,
2. potrebnu energetsku učinkovitost,
odnosno uštedu primarne energije te način korištenja toplinske
energije u slučaju postrojenja koja proizvode toplinsku energiju;
3. planirani broj radnika za potrebe
korištenja proizvodnog postrojenja;
4. stupanj razvoja projekta (ishođeno
energetsko odobrenje, prethodno energetsko odobrenje, lokacijska
dozvola i sl.);
5. sudjelovanje pravnih i fizičkih
osoba koje prebivaju, imaju sjedište i obavljaju samostalnu,
nesamostalnu ili gospodarsku djelatnost na području jedinice lokalne
samouprave na kojoj se nalazi nekretnina za koju se provodi natječaj,
u vlasničkoj strukturi nositelja projekta,
6. doprinos projekta razvoju lokalne
sredine.
(13) Postupak natječaja, uvjeti za
sudjelovanje i mjerila za odabir moraju biti jasni, transparentni i
nepristrani.
(14) Odluka iz
stavka 8. ovoga članka donosi se s rokom
važenja 48 mjeseci, unutar kojeg roka je investitor dužan ishoditi
akt kojim se dozvoljava gradnja.
(15) Ukoliko nositelj projekta nije u
roku važenja iz stavka 14. ovoga članka ishodio akt kojim se
dozvoljava gradnja, raskidaju se svi ugovori koje je sklopio temeljem
odluke o odabiru iz stavka 8. ovoga članka te Ministarstvo može
ponoviti pozivni natječaj.
(16) U slučaju kada postoje zapreke za
provedbu natječaja na lokaciji za koju je iskazan interes iz stavka
1. ovoga članka, Ministarstvo će u roku od 30 dana od dana kada je
saznalo za zapreke obavijestiti pravnu ili fizičku osobu koja je
iskazala interes o zaprekama te istu obavijest javno objaviti.
(17) Način provedbe natječaja iz
stavka 2 ovog članka, kao i način iskazivanja interesa, popis
natječajne dokumentacije, uvjete natječaja, kriterije suvlasništva
u projektu, detaljne kriterije odabira najpovoljnije ponude i uvjete
koji se moraju održavati u roku važenja odluke o odabiru iz stavka
8. ovoga članka, kao i način izmjene uvjeta utvrđenih odlukom o
odabiru, utvrdit će ministar pravilnikom.
IV. REGISTAR PROIZVODNIH POSTROJENJA KOJA KORISTE
OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I KOGENERACIJSKIH POSTROJENJA TE
POVLAŠTENIH PROIZVOĐAČA
Članak 15.
(1) Registar proizvodnih postrojenja
koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja
te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) je jedinstvena
evidencija o projektima, izgradnji i korištenju proizvodnih
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih
postrojenja te povlaštenim proizvođačima na području Republike
Hrvatske.
(2) Registar OIEKPP ustrojava i vodi
Ministarstvo u elektroničkom obliku radi praćenja i nadzora nad
provedbom projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije, a u
svrhu:
1. administrativne
potpore korisnicima registra, odnosno javnopravnim tijelima u
provedbi ovoga Zakona,
2. prikupljanja i
analize podataka o proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive
izvore energije i kogeneraciji,
3. utvrđivanja
ispunjavanja nacionalnih ciljeva iz obnovljivih izvora energije,
4. utvrđivanja
ispunjavanja nacionalnih ciljeva povezanih s visokoučinkovitom
kogeneracijom.
(3) Upisom u Registar stječe se status
nositelja projekta.
Članak 16.
(1) Registar OIEKPP sadrži podatke o
nositeljima projekata i isprave koje nositelju projekta obnovljivih
izvora energije i kogeneracije odnosno proizvođaču energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije izdaju nadležna tijela,
podatke o raspoloživim kvotama za poticanje, podatke o stjecanju
statusa povlaštenog proizvođača, informacije i podatke o
provedenim natječajima, natječajima u tijeku kao i raspisivanju
natječaja koji se provode temeljem ovoga Zakona.
(2) Registar OIEKPP se sastoji od
dijela u koji se upisuju podaci i informacije propisani odredbama
ovoga Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka i dijela u
koji se pohranjuju isprave dostavljene za upis podataka o nositeljima
projekta, isprave dostavljene ili sastavljene u postupku upisa,
odluke i druge isprave nadležnih tijela za koje je ovim Zakonom i
pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka propisano da se moraju
dostaviti Registru OIEKPP.
(3) Nadležna tijela iz stavka 1. i 2.
ovoga članka su Ministarstvo, ministarstvo nadležno za
graditeljstvo i prostorno uređenje, ministarstvo nadležno za
poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, ministarstvo nadležno
za zaštitu okoliša, Agencija, ured nadležan za upravljanje
državnom imovinom, operator tržišta, operator prijenosnog sustava,
operator distribucijskog sustava, pravna osoba za upravljanje vodama,
Hrvatske šume, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave te druga nadležna tijela i pravne osobe koje
imaju javne ovlasti.
(4) Podatke i informacije iz stavka 2.
ovoga članka u Registar OIEKPP upisuje Ministarstvo, Agencija,
operator tržišta električne energije, operator prijenosnog sustava
i operator distribucijskog sustava.
(5) U slučaju kada se upis podataka u
Registar OIEKPP vrši temeljem upravnih akata, podaci se upisuju u
Registar OIEKPP nakon izvršnosti upravnog akta.
(6) Prvi upis u Registar OIEKPP vrši
Ministarstvo na temelju energetskog odobrenja.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka
za izgrađena proizvodna postrojenja koja nisu upisana u Registar
OIEKPP, Ministarstvo vrši prvi upis na temelju uporabne dozvole ili
drugog odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava upotreba proizvodnog
postrojenja.
(8) Pregled podataka iz Registra OIEKPP
javno je dostupan putem Interneta.
(9) Ministar će pravilnikom utvrditi
informacije, podatke, isprave i dokumente koji se upisuju u Registar
OIEKPP, način upisa, ustroj i vođenje Registra OIEKPP, kao i
postupak i rokove za upis u Registar OIEKPP, sadržaj Registra
OIEKPP, obveze svih nadležnih tijela za upis i promjene podataka u
Registru OIEKPP.
(10) Izdavanje energetskih odobrenja i
kriteriji za izdavanje energetskih odobrenja uređeno je Zakonom o
tržištu električne energije i provedbenim propisima donesenim na
temelju toga Zakona.
V. STATUS POVLAŠTENOG
PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Prava i
obveze povlaštenog proizvođača
električne energije
Članak 17.
(1) Elektroenergetski subjekt ili druga
pravna ili fizička osoba koja u proizvodnom postrojenju istodobno
proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način
i/ili koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju
električne energije na gospodarski primjeren način sukladno
propisima iz upravnog područja zaštite okoliša, neovisno o snazi
proizvodnog postrojenja, može steći status povlaštenog proizvođača
električne energije, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Operator prijenosnog sustava ili
operator distribucijskog sustava dužni su, u slučajevima u kojima
je potrebno ograničavati ukupnu proizvodnju električne energije,
povlaštenim proizvođačima električne energije osigurati
prioritetnu isporuku električne energije za proizvodna postrojenja
za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga
proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu,
vodeći računa o pouzdanosti i sigurnosti pogona.
(3) Način izvršavanja obveze iz
stavka 2. ovoga članka operator prijenosnog sustava i operator
distribucijskog sustava dužni su detaljno urediti mrežnim pravilima
na razvidan, transparentan i nepristran način.
(4)
Isporuka električne energije u elektroenergetsku mrežu iz stavka 2.
ovoga članka ne podrazumijeva otkup električne energije, osim u
slučaju kada isporučenu električnu energiju otkupljuje operator
prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava sukladno
Zakonu o tržištu električne energije i podzakonskim aktima kojima
se uređuje tržište električne energije.
(5)
U slučaju većih ograničenja u isporuci električne energije u
elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
visokoučinkovite kogeneracije, operator prijenosnog sustava ili
operator distribucijskog sustava dužni su o tome obavijestiti
Agenciju.
(6)
Obavijest iz stavka 5. ovoga članka uključuje obrazloženje
ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski
sustav proizvedene u proizvodnim postrojenjima za koja je stečen
status povlaštenog proizvođača te opise mjera koje operator
prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava
provoditi s ciljem uklanjanja tih ograničenja.
(7) Povlašteni proizvođač električne
energije ima pravo sudjelovanja u sustavu jamstva podrijetla
električne energije u skladu s propisima i aktima donesenim na
temelju Zakona o energiji i Zakona o tržištu električne energije,
osim u slučaju kada je za proizvodno postrojenje za koje je stečen
status povlaštenog proizvođača električne energije na snazi
ugovor o otkupu električne energije sklopljen sa operatorom tržišta
električne energije primjenom pravila Tarifnog sustava za
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012,
NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014).
(8) Status povlaštenog proizvođača
je uvjet za ostvarivanje prava u sustavu poticanja, odnosno tržišne
premije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i visokoučinkovite kogeneracije, sukladno odredbama ovoga
Zakona.
(9) Prava iz stavka 7. i 8. ovoga
članka ne mogu se ostvariti na temelju električne energije koja je
preuzeta iz elektroenergetske mreže, uskladištena korištenjem
sustava za pohranu električne energije, odnosno iskorištena za
pumpanje kod reverzibilnih hidroelektrana, te isporučena nazad u
mrežu.
(10) Povlašteni proizvođač ostvaruje
pravo na poticaje i druga prava prema ovom Zakonu za neto isporučenu
električnu energiju, koju utvrđuje , odnosno obračunava operator
prijenosnog sustava i/ili operator distribucijskog sustava, a u
skladu s odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište
električne energije i podzakonskim propisima donesenim na temelju
toga zakona te mrežnim pravilima prijenosnog odnosno distribucijskog
sustava.
(11) Korištenje toplinske energije
proizvedene u proizvodnom postrojenju za koje je stečen status
povlaštenog proizvođača mora biti okolišno prihvatljivo i održivo
te iskorišteno u gospodarske svrhe s pažnjom dobrog
gospodarstvenika i pažnjom dobrog stručnjaka.
(12) Povlašteni proizvođač dužan je
:
1. kontinuirano održavati
tehničko–tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog
postrojenja za koje je stekao status povlaštenog proizvođača,
2. dostavljati Agenciji, operatoru
tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća
i drugu dokumentaciju sukladno odredbama ovoga Zakona, zakona kojim
se uređuje tržište električne energije i energetski sustav te
podzakonskim propisima donesenim temeljem navedenih zakona,
3. ostvarivati uvjete učinkovitosti
proizvodnog postrojenja,
4. održavati mjernu opremu u njegovoj
nadležnosti,
5. odgovarati na upite Agencije i
dostavljati Agenciji dokumentaciju u vezi korištenja proizvodnog
postrojenja sukladno odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje
tržište električne energije i energetski sustav te podzakonskim
propisima donesenim temeljem navedenih zakona,
6. izvršavati druge obveze propisane
odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne
energije i energetski sustav te podzakonskim propisima donesenim
temeljem navedenih zakona.
Uvjeti za stjecanje
statusa povlaštenog proizvođača
Članak 18.
(1) Status povlaštenog proizvođača
električne energije može steći elektroenergetski subjekt ili druga
pravna ili fizička osoba za proizvodno postrojenje:
1. u kojem se istodobno proizvodi
električna i toplinska energija na visokoučinkovit način i/ili
koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju
električne energije na gospodarski primjeren način sukladno
propisima iz upravnog područja zaštite okoliša, neovisno o snazi
proizvodnog postrojenja,
2. u kojem se električna energija
proizvodi iz obnovljivog izvora energije ili otpada, odnosno u kojem
se istodobno proizvodi električna i toplinska energija uz uvjete
energetske učinkovitosti,
3. koje je upisano u Registar OIEKPP,
4. za koje je osiguran priključak i
mjerna oprema kako bi se mogla obračunavati neto isporučena
električna energija,
5. za koje je osigurana mjerna oprema
potrebna za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta učinkovitosti za
postrojenja koja istovremeno koriste električnu i toplinsku
energiju,
6. koje ima potrebne isprave, prema
propisima koji uređuju gradnju, na temelju kojih se postrojenje može
koristiti, odnosno staviti u pogon,
7. na nekretnini u vlasništvu pravne
ili fizičke osobe koja je zatražila izdavanje rješenja o stjecanju
statusa povlaštenog proizvođača, odnosno za koje proizvodno
postrojenje navedena fizička ili pravna osoba ima osnovano pravo
građenja, pravo služnosti ili ostvaruje pravo korištenja
proizvodnog postrojenja po drugoj pravoj osnovi.
(2) Status povlaštenog proizvođača
može steći i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom, čije
proizvodno postrojenje ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ovoga
članka.
(3) Status povlaštenog proizvođača
može se steći za samostalno i tehnički cjelovito proizvodno
postrojenje, s time da povlašteni proizvođač prava iz članka 17.
stavka 7. i 8. ovoga Zakona može ostvariti, sukladno odredbama ovoga
Zakona, na temelju proizvodnje iz pojedine proizvodne jedinice, a pod
uvjetom da za pojedine proizvodne jedinice u cjelovitom proizvodnom
postrojenju postoji mogućnost zasebnog obračuna neto isporučene
električne energije posebno za svaku proizvodnu jedinicu te
mogućnost mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva za potrebe
određivanja učinkovitosti svake proizvodne jedinice.
(4) Mjerna oprema za mjerenje
električne energije potrebna za ostvarivanje prava sukladno stavku
3. ovoga članka u vlasništvu je povlaštenog proizvođača, odnosno
pripada proizvodnom postrojenju za koje je stečen status povlaštenog
proizvođača.
(5) Mjerna oprema iz stavka 4. ovoga
članka mora udovoljavati tehničkim zahtjevima operatora prijenosnog
sustava i/ili operatora distribucijskog sustava, odnosno udovoljavati
uvjetima iz Mrežnih pravila prijenosnog, odnosno distribucijskog
sustava.
(6) Povlašteni proizvođač snosi
troškove povezane s održavanjem i očitavanjem mjerne opreme iz
stavka 4. ovoga članka te druge troškove povezane s obračunom i
mjerenjem iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Mjerna oprema iz stavka 4. ovoga
članka koristi se za obračun neto isporučene električne energije
prema odredbama ovoga članka, a smatra se obračunskim mjernim
mjestom prema mrežnim pravilima prijenosnog odnosno distribucijskog
sustava, zakonu kojim se uređuje tržište električne energije i
podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona, u dijelovima
koji uređuju pitanja pristupa obračunskom mjernom mjestu, načinu
korištenja mjerne opreme, očitanja te prava i obveza povezanih s
mjernom opremom.
(8) Iznimno od stavaka 3. ovoga članka
u slučaju proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore
energije ili visokoučinkovitih kogeneracija izgrađenih prije
stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar može pravilnikom odrediti
način utvrđivanja neto isporučene električne energije te način
mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva na temelju postojeće
mjerne opreme.
(9) Za proizvodno postrojenje
povlaštenog proizvođača koje koristi više priključaka, odnosno
obračunskih mjernih mjesta, mora se osigurati mjerenje neto
isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju.
(10) U slučaju proizvodnog postrojenja
iz stavka 7. ovoga članka kada je proizvodno postrojenje priključeno
na prijenosnu i distribucijsku mrežu, operator prijenosnog sustava
odgovoran je za utvrđivanje neto isporučene električne energije na
temelju svojih očitanja te očitanja koja mu dostavlja operator
distribucijskog sustava, a u skladu s mrežnim pravilima prijenosnog
sustava, odnosno mrežnim pravilima distribucijskog sustava.
Rješenje o stjecanju
statusa povlaštenog proizvođača
Članak 19.
(1) Status povlaštenog proizvođača
električne energije stječe se na temelju rješenja Agencije.
(2) Rješenje o stjecanju statusa
povlaštenog proizvođača iz stavka 1. ovoga članka prestaje
istekom roka na koje je izdano odnosno njegovim ukidanjem,
poništavanjem ili oglašavanjem ništavim sukladno odredbama ovoga
Zakona i Zakona o općem upravnom postupku.
(3) Agencija je dužna svako rješenje
o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, nakon njegove
izvršnosti, uključujući i podatke o njegovom roku važenja,
ukidanju, poništavanju ili oglašavanju ništavim i privremenom
oduzimanju statusa povlaštenog proizvođača upisati u Registar
OIEKPP.
Članak 20.
(1) Agencija može status povlaštenog
proizvođača privremeno oduzeti rješenjem u slučaju ako Agencija
ili nadležna inspekcija utvrdi nepravilnosti ili nedostatke, odnosno
ako se utvrdi privremena nepravilnost u ispunjavanju uvjeta
korištenja proizvodnog postrojenja na temelju kojih je izdano
rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga
članka Agencija će odrediti rok za uklanjanje utvrđenih
nepravilnosti ili nedostataka unutar kojeg je fizička ili pravna
osoba kojoj je izdano rješenje o privremenom oduzimanju statusa
povlaštenog proizvođača električne energije dužan otkloniti
utvrđene nepravilnosti i nedostatke.
(3) Ukoliko fizička ili pravna osoba
kojoj je izdano rješenje o privremenom oduzimanju statusa
povlaštenog proizvođača električne energije, u roku iz stavka 2.
ovoga članka, ne otkloni nepravilnosti ili nedostatke utvrđene
rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će ukinuti rješenje
o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača za proizvodno
postrojenje, odnosno proizvodnu jedinicu za koju su utvrđene
nepravilnosti ili nedostaci.
Članak 21.
(1) Agencija će rješenje o stjecanju
statusa povlaštenog proizvođača ukinuti ukoliko:
1. povlašteni proizvođač ne održava
uvjete korištenja proizvodnog postrojenja za koje je ishodio status
povlaštenog proizvođača,
2. povlašteni proizvođač ne
dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim
nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju ili
dostavlja izvješća s neistinitim podacima,
3. je prestala važiti dozvola za
obavljanje energetske djelatnosti potrebna za proizvodnju električne
energije izdana povlaštenom proizvođaču, odnosno prestala važiti
druga dozvola za obavljanje energetske djelatnosti za potrebne za
obavljanje djelatnosti povezane s proizvodnim postrojenjem,
4. povlašteni proizvođač ne
ostvaruje uvjete učinkovitosti proizvodnog postrojenja,
5. povlašteni proizvođač ne održava,
odnosno ne vodi brigu o mjernoj opremi u njegovoj nadležnosti ili
manipulira mjernim podacima,
6. povlašteni proizvođač izvrši
promjene na proizvodnom postrojenju bez suglasnosti Agencije, a koje
imaju utjecaja na korištenja proizvodnog postrojenja za koje je
ishodio status povlaštenog proizvođača,
7. povlašteni proizvođač ne odgovara
na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi korištenja
proizvodnog postrojenja,
8. povlašteni proizvođač ne izvršava
druge propisane obveze,
9. na zahtjev povlaštenog proizvođača.
(2) Agencija će poništiti izdano
rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača ako je
rješenje doneseno na temelju neistinitih podataka o povlaštenom
proizvođaču ili proizvodnom postrojenju.
(3) Agencija može po službenoj
dužnosti provesti obnovu postupka izdavanja rješenja o stjecanju
statusa povlaštenog proizvođača sukladno Zakonu o općem upravnom
postupku.
(4) Agencija rješenje o stjecanju
statusa povlaštenog proizvođača može oglasiti ništavim sukladno
Zakonu o općem upravnom postupku.
(5) U slučaju ukidanja, poništenja
ili oglašavanja ništavim rješenja o stjecanju statusa povlaštenog
proizvođača, raskida se ugovor o otkupu električne energije
sklopljen sa operatorom tržišta električne energije temeljem
Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog
sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN
107/2014), odnosno Ugovor o premiji sklopljen s operatorom tržišta
električne energije sukladno članku 29. ovoga Zakona.
(6) Agencija je dužna obavijestiti
operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i
operatora tržišta električne energije o ukidanju, poništenju ili
oglašavanju ništavim rješenja o stjecanju statusa povlaštenog
proizvođača, u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja o
ukidanju, poništenju ili oglašavanju ništavim.
Članak 22.
(1) Povlašteni proizvođač koji je od
Agencije ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog
proizvođača električne energije, a koji planira izvršiti promjenu
uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja, dužan je od Agencije
zatražiti prethodnu suglasnost na planirane promjene.
(2) Agencija može zatražiti od
Ministarstva mišljenje vezano za planirane promjene uvjeta
korištenja proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovog članka.
(3) Po izvršenim promjenama iz stavka
1. ovog članka, za koje promjene je Agencija izdala prethodnu
suglasnost, Agencija će na zahtjev povlaštenog proizvođača
električne energije izdati rješenje o izmjeni rješenja o stjecanju
statusa povlaštenog proizvođača ukoliko su ispunjeni uvjeti
utvrđeni člankom 18. i 19. ovoga Zakona.
(4) Agencija može rješenje o
stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije
izmijenjati u sljedećim slučajevima:
1. kada povlašteni proizvođač izvrši
promjene na proizvodnom postrojenju, uz suglasnost Agencije, a koje
imaju utjecaja na korištenje proizvodnog postrojenja za koje je
ishodio status povlaštenog proizvođača,
2. kada se vlasništvo, pravo građenja,
pravo služnosti ili pravo korištenja proizvodnog postrojenja
prenosi na drugu osobu,
3. kada se postrojenje gradi fazno ili
etapno,
4. u drugim slučajevima kada se
mijenjaju uvjeti korištenja postrojenja.
(5) Ukoliko Agencija odbije izdavanje
suglasnosti na planirane promjene uvjeta korištenja proizvodnog
postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, povlašteni proizvođač
ovlašten je zatražiti izdavanje novog rješenja o stjecanju statusa
povlaštenog proizvođača, prema uvjetima važećim na dan
podnošenja novog zahtjeva za izdavanje rješenja o stjecanju statusa
povlaštenog proizvođača, ukoliko su ispunjeni uvjeti utvrđeni
člankom 18. i 19. ovoga Zakona.
Članak 23.
(1) Ministar će pravilnikom detaljno
odrediti postupak i uvjete stjecanja, privremenog oduzimanja i
prestanka statusa povlaštenog proizvođača, tehničke i pogonske
uvjete za proizvodna postrojenja, uvjete za korištenje goriva i/ili
sirovine u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljiva ili
neobnovljiva goriva, uvjete visoke učinkovitosti za kogeneracijska
postrojenja koja koriste fosilna goriva, uvjete učinkovitosti i/ili
uvjete korištenja toplinske energije za kogeneracijska postrojenja
koja koriste obnovljive izvore energije, uvjete za suspaljivanje
fosilnih goriva, uvjete za suspaljivanje otpada, izuzeća u
ispunjavanju uvjeta za korištenje toplinske energije ili uvjeta
učinkovitosti zbog više sile ili drugih situacija uzrokovanih od
strane trećih osoba, način utvrđivanja neto isporučene električne
energije te način mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva na
temelju postojeće mjerne opreme u slučaju proizvodnih postrojenja
koja koriste obnovljive izvore energije ili proizvodnih postrojenja
visokoučinkovite kogeneracije izgrađenih prije stupanja na snagu
ovoga zakona, način prestanka i izmijene statusa povlaštenog
proizvođača električne energije u slučaju proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz
jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i
gradnji, obveze izvještavanja i dostave podataka, kataloške brojeve
otpada, kao i druge uvjete vezane za korištenje otpada u slučaju
kada se isti koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju
povlaštenog proizvođača električne energije.
(2) Pravilnik iz stavka 1. ovog članka
ministar donosi uz prethodno mišljenje Agencije.
(3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka
donosi se u suradnji s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša
u dijelu u kojem se uređuje pitanje korištenja otpada kao sirovine
u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne
energije.
Članak 24.
(1) Iznimno od odredbi članaka 17.,
18., 19., 20. 21. i 22. ovoga Zakona, u slučaju proizvodnje
električne energije iz jednostavnih građevina određenih propisima
o prostornom uređenju i gradnji, status povlaštenog proizvođača
za proizvodno postrojenje stječe se temeljem elektroenergetske
suglasnosti izdane od strane operatora distribucijskog sustava.
(2) Za jednostavne građevine iz stavka
2. ovoga članka, Agencija ne izdaje rješenje iz članka 19. stavka
1. ovoga Zakona.
(3) Pravna ili fizička osoba koja
proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije iz jednostavnih građevina određenih propisima o
prostornom uređenju i gradnji, koja želi sudjelovati u sustavu
jamstva podrijetla električne energije može podnijeti zahtjev za
izdavanjem rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.
(4) Odredbe članaka 17., 18., 19., 20.
21. i 22. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i u
slučaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije iz jednostavnih građevina određenih
propisima o prostornom uređenju i gradnji ukoliko nisu u suprotnosti
s odredbama ovoga članka.
(5) Ministar će pravilnikom iz članka
23. ovoga Zakona utvrditi način prestanka i izmijene statusa
povlaštenog proizvođača električne energije iz stavka 1. ovoga
članka.
VI. MJERE ZA POTICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITE
KOGENERACIJE
PROGRAM DRŽAVNIH POTPORA
Članak 25.
(1) Sukladno Smjernicama za državne
potpore za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. za
poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za
razdoblje od 2014. do 2020. godine Ministarstvo je dužno izraditi
program državnih potpora za sustav poticanja sukladno odredbama
ovoga Zakona.
(2) Sukladno Smjernicama za državne
potpore za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. za
poticanje proizvodnje električne energije iz visokoučinkovitih
kogeneracija za razdoblje od 2014. do 2020. godine Ministarstvo je
dužno izraditi program državnih potpora za sustav poticanja
sukladno odredbama ovoga Zakona.
SUSTAV POTICANJA PREMIJOM
Tržišna premija
Članak 26.
(1) Sustav poticanja premijom je oblik
poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja
koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih
kogeneracija kojim se nositelju projekta izgradnje proizvodnog
postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i visokoučinkovite kogeneracije omogućava sklapanje
dugoročnog ugovora o isplati poticaja s operatorom tržišta
električne energije.
(2) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka
je tržišna premija, odnosno novčani iznos kojeg operator tržišta
električne energije isplaćuje povlaštenom proizvođaču električne
energije za svaki neto isporučeni kWh (kilovatsat) iz proizvodnih
postrojenja u elektroenergetsku mrežu sukladno članku 30. ovoga
Zakona.
(3) Ostvarivanje prava na sklapanje
ugovora iz stavka 1. ovoga članka temelji se na odluci o odabiru
najpovoljnijeg ponuđača na natječaju kojeg provodi operator
tržišta električne energije sukladno članku 28. ovoga Zakona.
(4) Povlašteni proizvođač električne
energije koji je sklopio ugovor iz stavka 1. ovoga članka prodaje
neto isporučenu električnu energiju na tržištu električne
energije sukladno propisima kojima se uređuje tržište električne
energije.
(5) Sustavom poticanja premijom potiče
se izgradnja novih proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica
koje koriste obnovljive izvore energije i novih visokoučinkovitih
kogeneracijskih postrojenja, do ispunjenja kvote za poticanje iz
članka 27. ovoga Zakona.
(6) Pored izgradnje novih proizvodnih
postrojenja i proizvodnih jedinica iz stavka 5. ovoga članka, potiče
se i rekonstrukcija postojećih proizvodnih postrojenja kojima se
povećava mogućnost proizvodnje električne energije ili povećava
učinkovitost postrojenja.
(7) Pravna ili fizička osoba koja ima
važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen sa operatorom
tržišta električne energije temeljem Tarifnog sustava za
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012,
NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014), nema pravo na
poticaje u obliku tržišne premije sukladno odredbama ovoga Zakona
za proizvodna postrojenja za koja ostvaruju pravo na poticajnu
cijenu.
(8) Operator prijenosnog sustava i
operator distribucijskog sustava dužni su osigurati pravnim ili
fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene
električne energije za proizvodna postrojenja za koja su sklopljeni
ugovori o otkupu temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007),
Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012)
i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014,
NN 107/2014) ili ugovori o premiji sukladno članku 30. ovoga Zakona.
Članak 27.
(1) Vlada Republike Hrvatske uredbom će
utvrditi kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz
obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih
postrojenja za razdoblje od 2016. do 2020. godine, za potrebe
provedbe natječaja iz članka 28. ovoga Zakona.
(2) Kvote iz stavka 1. ovoga članka
predstavljaju ukupnu priključnu snagu iskazanu u kilovatima (kW)
proizvodnih postrojenja za koju se mogu sklapati ugovori o premiji iz
članka 30. ovoga Zakona, pri čemu se u ispunjenje kvote ubrajaju
važeći ugovori o otkupu električne energije sklopljeni temeljem
Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog
sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN
107/2014).
(3) Nacrt prijedloga uredbe iz stavka
1. ovoga članka priprema Ministarstvo.
(4) Vlada Republike Hrvatske može
uredbu iz stavka 1. ovoga članka izmijeniti ili dopuniti najčešće
jednom godišnje, u svrhu ostvarenja nacionalnog cilja Republike
Hrvatske iz članka 7. ovoga Zakona.
(5) Vlada Republike Hrvatske uredbu iz
stavka 1. ovoga članka donosi na temelju:
1. Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske,
2. Nacionalnog akcijskog plana za
obnovljive izvore energije, odnosno njegovih izmjena i dopuna,
3. Nacionalnog akcijskog plana za
energetsku učinkovitost, odnosno njegovih izmjena i dopuna,
4. Programa korištenja potencijala za
učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. - 2030.
godine kojega donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju Zakona o
tržištu toplinske energije.
(6) Ukoliko dokument iz stavka 5. točke
4. ovoga članka ne bude izrađen u vrijeme donošenja uredbe iz
stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno uredbu izraditi na
temelju dostupnih dokumenata iz stavka 5. ovoga članka.
Natječaj za dodjelu
tržišne premije
Članak 28.
(1) Pravo na sklapanje ugovora o
premiji ostvaruju nositelji projekata koji su izbrani kao
najpovoljniji ponuđači na javnom natječaju kojeg priprema i
provodi operator tržišta električne energije najmanje jednom
godišnje, javnim prikupljanjem ponuda.
(2) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga
članka provodi se u slučaju raspoloživosti kvota za poticanje.
(3) Na temelju provedenog javnog
natječaja, operator tržišta električne energije donosi odluku o
odabiru najpovoljnijih ponuđača.
(4) Pravo sudjelovanja na natječaju iz
stavka 1. ovoga članka ima nositelj projekta za:
1. izgradnju novog proizvodnog
postrojenja, odnosno proizvodne jedinice za koju je ishođeno
energetsko odobrenje te
2. rekonstrukciju postojećeg
proizvodnog postrojenja kojima se povećava mogućnost proizvodnje
električne energije ili povećava učinkovitost postrojenja za koju
je ishođeno energetsko odobrenje,
u skladu s uvjetima utvrđenim u javnom
pozivu za javno prikupljanje ponuda.
(5) Javni poziv za javno prikupljanje
ponuda iz stavka 1. ovog članka mora minimalno sadržavati:
1. odredbu o
klasifikaciji proizvodnih postrojenja
2. odredbu o
najvišim prosječnim proizvodnim cijenama prema klasifikaciji
proizvodnih postrojenja,
3. odredbu da se
najpovoljnijim ponuđačima smatraju nositelji projekta koji
ispunjavaju natječajne uvjete čija je ponuđena prosječna
proizvodna cijena manja ili jednaka najvišoj prosječnoj proizvodnoj
cijeni iskazanoj u javnom pozivu, i koji su ponudili najnižu
prosječnu proizvodnju cijenu,
4. odredbu da se
najpovoljniji ponuđač bira u granicama raspoložive kvote
5. odredbu o
instrumentima jamstva ozbiljnosti ponude.
(6) Uvjete natječaja, rokove, način
provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje
ponuda te klasifikaciju proizvodnih postrojenja za koja će se
provoditi javni natječaji utvrdit će ministar pravilnikom.
Članak 29.
Informacije i podaci o raspoloživim
kvotama za poticanje, provedenim natječajima, natječajima u tijeku
kao i raspisivanju natječaja javno se objavljuju na internetskim
stranicama Registra OIEKPP.
Ugovor o premiji
Članak 30.
(1) Temeljem odluke o odabiru
najpovoljnijeg ponuđača iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona
operator tržišta električne energije sklapa ugovor o premiji s
nositeljem projekta.
(2) Tržišna premija (TPi)
za pojedinu skupinu postrojenja u obračunskom razdoblju i
definira se kao:
TPi
= PC – TCi
gdje je:
TCi: referentna tržišna
cijena električne energije u obračunskom razdoblju iskazana u
kn/kWh.
PC: proizvodna cijena električne
energije utvrđena ugovorom o premiji, iskazana u kn/kWh.
(3) Obračunsko razdoblje iz stavka 2.
ovoga članka je obračunsko razdoblje koje se primjenjuje za
proizvođače električne energije ili za krajnje kupce s vlastitom
proizvodnjom, u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i
opskrbu električnom energijom koje donosi operator tržišta
električne energije u skladu s Zakonom o tržištu električne
energije.
(5) Iznose maksimalnih proizvodnih
cijena električne energije utvrđuje operator tržišta električne
energije, na temelju metodologije za izračun prosječne proizvodne
cijene propisane pravilnikom iz članka 31. ovoga Zakona, jednom
godišnje i objavljuje na svojim internetskim stranicama te koristi
za potrebe provedbe natječaja iz članka 28. ovoga Zakona.
(6) Iznos referentne tržišne cijene
utvrđuje operator tržišta električne energije do 15. dana u
tekućem mjesecu za prethodni mjesec, na temelju metodologije za
izračun referentne tržišne cijene propisane pravilnikom iz članka
31. ovoga Zakona i objavljuje na svojim internetskim stranicama
(7) Ugovorom o premiji utvrđuje se
proizvodna cijena za pojedino proizvodno postrojenje koja proizlazi
iz natječajnog postupka iz članka 28. ovoga Zakona.
(8) Tržišna premija se u obračunskom
razdoblju isplaćuje na temelju neto isporučene električne
energije.
(9) Visina prosječne proizvodne cijene
koja je utvrđena sklopljenim ugovorom o premiji korigira se svake
godine u odnosu na utvrđenu korigiranu prosječnu proizvodnu cijenu
iz prethodne godine primjenom Prosječnog godišnjeg indeksa
potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za
prethodnu kalendarsku godinu za sve sklopljene valjane ugovore o
premiji električne energije. Prva korekcija cijena primjenjuje se u
kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je sklopljen ugovor o
premiji.
(10) Tržišna premija se počinje
isplaćivati nakon što nositelj projekta za proizvodno postrojenje
za koje je sklopljen ugovor o premiji stekne status povlaštenog
proizvođača, odnosno nakon što proizvodno postrojenje stekne
uvjete za trajni pogon u slučaju postrojenja koja se grade kao
jednostavne građevine prema propisima o gradnji.
(11) Ugovor o premiji raskida se
ukoliko nositelj projekta izgubi status povlaštenog proizvođača za
proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu za koje je sklopljen
ugovor o premiji.
(12) U slučaju da ugovor o premiji,
ili ugovor o otkupu električne energije sklopljen sa operatorom
tržišta temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007),
Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012)
i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014,
NN 107/2014), prestane važiti po bilo kojoj pravnoj osnovi,
raspoloživi iznos kvote za poticanje povećava se za iznos
priključne snage za koji je bio sklopljen navedeni ugovor o premiji,
odnosni ugovor o otkupu, prema vrsti obnovljivog izvora energije,
kogeneracije i priključnoj snazi.
Članak 31.
(1) Ministar će pravilnikom utvrditi
detaljne uvjete za stjecanje, realizaciju i prestanak prava na
poticaje tržišnom premijom, prava i obveze nositelja projekta,
povlaštenog proizvođača, operatora tržišta električne energije,
operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava
povezanih s pravima na poticaje, detaljne uvjete za poticanje
rekonstrukcija, obvezni sadržaj ugovora o premiji, rokove izgradnje
i jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja ili proizvodne
jedinice odnosno rekonstrukcije i jamstva za isplatu poticaja, uvjete
povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka
prava na poticanje, metodologiju za izračun proizvodne cijene po
vrstama, snagama i tehnologijama proizvodnih postrojenja i
indeksaciju, metodologiju za izračun referentne tržišne cijene
električne energije, kataloške brojeve otpada, kao i druge uvjete
vezane za ostvarivanje prava na poticanje u slučaju kada se otpad
koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju povlaštenog
proizvođača električne energije.
(2) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka
donosi se u suradnji sa ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša
u dijelu kojem se uređuje pitanje korištenja otpada kao sirovine u
proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne
energije.
VII. PRIKUPLJANJE I OBRAČUN SREDSTAVA ZA ISPLATU POTICAJA
Sredstva za isplatu poticaja
Članak 32.
(1) Novčana sredstva za isplatu poticaja prikupljaju se iz:
1. Namjenske naknade za poticanje
proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (u daljnjem tekstu: naknada za obnovljive izvore
energije i kogeneracije),
2. Prodaje električne energije
proizvedene u proizvodnim postrojenjima povlaštenih proizvođača,
koju operator tržišta otkupljuje od povlaštenih proizvođača
temeljem ugovora o otkupu električne energije sklopljenih temeljem
Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog
sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN
107/2014) i prodaje opskrbljivačima temeljem sklopljenih ugovora o
naknadi za obnovljive izvore energije i kogeneracije i preuzimanju
pripadajućeg udjela električne energije.
Korištenje sredstava
za isplatu poticaja
Članak 33.
(1) Sredstva za isplatu poticaja iz
članka 32. ovog Zakona koriste se za:
1. isplatu poticajne cijene električne
energije povlaštenim proizvođačima koji su u sustavu poticanja
proizvodnje električne energije za isporučenu električnu energiju
temeljem ugovora o otkupu sklopljenih sa operatorom tržišta
sukladno odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007),
Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012)
i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014,
NN 107/2014),
2. isplatu tržišne premije
povlaštenim proizvođačima koji su sklopili Ugovor o premiji iz
članka 30. ovoga Zakona,
3. plaćanje dijela troškova
uravnoteženja elektroenergetskog sustava iz članka 43, stavka 7.
ovoga Zakona, koji se obračunavaju EKO bilančnoj grupi.
(2) Sredstva za isplatu poticaja iz
članka 32. ovoga Zakona koriste se i za financiranje poslova koje
operator tržišta električne energije obavlja u sustavu poticanja
proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja koja
koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja.
(3) Ministarstvo utvrđuje iznos te
nadzire obračun, isplatu i trošenje sredstava iz stavka 2. ovoga
članka.
(4) Operator tržišta određuje
poslovnu banku koja će pratiti poslovanje operatora tržišta u
sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih
postrojenja.
(5) Prikupljena sredstva za
isplatu poticaja ne smatraju se prihodom operatora tržišta
električne energije, osim u dijelu financiranja poslova sukladno
stavku 2. ovoga članka.
Otkup i preuzimanje
električne energije
Članak 34.
Ukupnu neto isporučenu električnu
energiju povlaštenog proizvođača električne energije koji pravo
na poticanje ostvaruju temeljem ugovora o otkupu sklopljenog sa
operatorom tržišta električne energije temeljem Tarifnog sustava
za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012,
NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014), otkupljuje
operator tržišta električne energije.
Članak 35.
(1) Ukupnu neto isporučenu električnu
energiju povlaštenih proizvođača električne energije iz članka
34. ovoga Zakona opskrbljivači električne energije su dužni
preuzeti od operatora tržišta električne energije sukladno
njihovom udjelu na tržištu.
(2) Operator tržišta električne energije utvrđuje udio električne
energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne
energije, sukladno njegovom, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj
opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj.
(3) Udio svakog opskrbljivača električne energije iz stavka 2.
ovoga članka utvrđuje se na mjesečnoj razini.
(4) Obveza opskrbljivača za preuzimanjem energije u narednom
obračunskom razdoblju utvrđuje se do 25. dana u tekućem mjesecu na
temelju udjela opskrbljivača električne energije u ukupnoj opskrbi
ostvarenoj u prethodnom mjesecu.
(5) Pri utvrđivanju obveze pojedinoga opskrbljivača, operator
tržišta razmatra odvojeno odgovarajući udio električne energije
proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore
energije i udio električne energije proizvedene iz kogeneracijskih
postrojenja.
Članak 36.
(1) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava
dužni su dostavljati podatke operatoru tržišta energije za obračun
prema odredbama članka 34. i 35. ovoga Zakona, odnosno ugovora iz
članka 38. ovoga Zakona.
(2) Relevantni podaci iz stavka 1. ovoga članka odnose se na ukupno
ostvarenu opskrbu električnom energijom i ukupno neto isporučenu
električnu energiju iz svakog proizvodnog postrojenja u sustavu
poticanja iz članka 33. stavka 1. točka 1. i 2. ovoga Zakona.
Naknada za obnovljive izvore energije i kogeneracije
Članak 37.
(1) Naknada za obnovljive izvore
energije i kogeneracije je namjenska naknada koju naplaćuju
opskrbljivači električne energije krajnjim kupcima kao fiksnu
naknadu na svaki prodani kWh električne energije, odnosno
predstavlja dodatak na cijenu električne energije za krajnjeg kupca.
(2) Operator tržišta električne
energije prikuplja naknadu za obnovljive izvore energije i
kogeneracije od opskrbljivača.
(3) Visinu naknade za obnovljive izvore
energije i kogeneracije, kao i visinu otkupne cijene koju
opskrbljivači električne energije isplaćuju operatoru tržišta
električne energije sukladno odredbi iz članka 35. stavka 1. ovoga
Zakona, propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom, koju donosi do
31. listopada tekuće godine za iduću godinu, na prijedlog
Ministarstva.
(4) Visina naknade za obnovljive izvore
energije i kogeneracije mora biti dostatna za podmirenje troškova iz
članka 33. stavka 1. i 2. ovoga Zakona za godinu za koju se određuje
i za eventualna potraživanja iz prethodne godine.
(5) Ministarstvo utvrđuje visinu
naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije na temelju plana
prihoda i rashoda za sljedeću godinu s projekcijama za najmanje
trogodišnje razdoblje povezanih sa sustavima poticanja, kojeg
operator tržišta dostavlja Ministarstvu do 30. rujna tekuće
godine.
(6) Sredstva prikupljena s naslova
naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije koja nisu
tijekom godine razdijeljena sukladno odredbama ovoga Zakona, u istu
svrhu će se koristiti tijekom sljedeće kalendarske godine.
(7) Do donošenja uredbe Vlade
Republike Hrvatske iz stavka 3. ovoga članka opskrbljivači
električne energije otkupljuju od operatora tržišta, električnu
energiju iz članka 34. stavka 2. ovoga članka, po reguliranoj
otkupnoj cijeni koja iznosi 0,53 kn/kWh.
Članak 38.
Operator
tržišta električne energije sa svakim pojedinim opskrbljivačem
sklapa ugovor kojim se detaljno uređuju sva međusobna prava i
obveze u svezi s prikupljanjem naknade za obnovljive izvore
energije i kogeneracije, obračunom i naplatom
naknade.
Ugovorom iz
stavka 1. detaljno se uređuju sva međusobna prava i obveze u svezi
s preuzimanjem, obračunom i naplatom pripadajućeg udjela
električne energije proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja
koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijska postrojenja koju
otkupljuje operator tržišta električne energije sukladno članku
34. stavku 1. ovoga Zakona.
Opskrbljivač električne energije
je dužan izdati operatoru tržišta
električne energije jamstvo radi osiguranja naplate naknade za
obnovljive izvore energije i kogeneracije
i preuzimanja pripadajućeg udjela električne energije iz članka
34. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 39.
(1) Operator tržišta električne energije dužan je najmanje jednom
godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, podnijeti
Ministarstvu i Agenciji izvješće o prikupljanju, obračunu i
razdiobi sredstava za isplatu poticaja iz članka 34. ovoga Zakona te
o provedbi svojih obveza utvrđenih ovim Zakonom,
(2) Operator tržišta električne energije dužan je najmanje jednom
godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, izvijestiti
javnost o prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava za isplatu
poticaja iz članka 34. ovoga Zakona objavom na svojim internetskim
stranicama.
VIII. OTKUP VIŠKOVA ELEKTRIČNE ENERGIJE OD
KRAJNJIH KUPACA S VLASTITOM PROIZVODNJOM
Članak 40.
Opskrbljivači
električne energije dužni su otkupljivati viškove
električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom
električne energije koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće
uvjete:
imaju status povlaštenog
proizvođača električne energije iz članka 19. ovog Zakona,
priključeni su na niskonaponsku
mrežu,
ukupna instalirana snaga svih
proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom
mjernom mjestu ne prelazi 300 kW,
priključna
snaga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom u smjeru isporuke
električne energije u mrežu ne prelazi priključnu snagu krajnjeg
kupca s vlastitom proizvodnjom u smjeru preuzimanja električne
energije iz mreže,
krajnji
kupac s vlastitom proizvodnjom isporučuje električnu energiju
preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje
električnu energiju od opskrbljivača.
Otkup
električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom iz
stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi kojeg
sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac, a koji
sadrži odredbe o otkupu viškova električne energije.
Opskrbljivač
električne energije odgovoran je za planiranje isporuke viškova
električne energije krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom s
kojima ima sklopljen ugovor o opskrbi iz stavka 2. ovoga članka u
okviru svojih ugovornih rasporeda i drugih dužnosti prema pravilima
organiziranja tržišta električne energije, a ostvarena isporuka
električne energije krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom
oduzima se od ostvarene prodaje svih krajnjih kupaca toga
opskrbljivača u obračunskom razdoblju.
Krajnji
kupac s vlastitom proizvodnjom dužan je, na zahtjev opskrbljivača
s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka dostaviti
podatke o svom proizvodnom postrojenju.
Opskrbljivači električne
energije obavezni su, na zahtjev krajnjih kupaca s vlastitom
proizvodnjom kojima isporučuju električnu energiju, u roku od 30
dana od podnošenja zahtjeva, sklopiti ugovor o opskrbi koji sadrži
odredbe o otkupu viškova proizvedene električne energije iz
proizvodnog postrojenja.
Cijena po kojoj opskrbljivač
električne energije iz stavka 5. ovog članka otkupljuje višak
proizvedene električne energije od krajnjeg kupaca s vlastitom
proizvodnjom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u obračunskom
razdoblju na sljedeći način:
1. C= 0,8*PKC, u slučaju da za
obračunsko razdoblje i vrijedi: Epi >= Eii,
2. C= Cvi =
0.8*PKC*Epi/Eii, u slučaju da za obračunsko
razdoblje i vrijedi Epi <Eii,
gdje
je:
PKC = prosječna cijena električne
energije koju kupac plaća opskrbljivaču za energiju preuzetu
unutar obračunskog razdoblja i, izražena u kn/kWh, a računa
se kao kvocijent ukupnih troškova za preuzetu električnu energiju
od strane opskrbljivača i ukupno isporučene električne energije
kupcu od strane opskrbljivača.
Opskrbljivač
električne energije može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom
proizvodnjom iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa u
odnosu na uvjete iz stavka 6. ovoga članka.
IX. SUFINANCIRANJE
PROJEKATA I INVESTICIJSKE POTPORE
Članak 41.
(1) Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (dalje u tekstu Fond) pravna je osoba sa
javnim ovlastima čija je djelatnost obavljanje svih poslova u vezi s
financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti sukladno
Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
(2) Fond financira pripremu, provedbu i
razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti u području
korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite
kogeneracije.
(3) Fond za zaštitu okoliša osigurava
financijska sredstva kojima sufinancira projekte korištenja
obnovljivih izvora energije, a sve s ciljem ostvarenja nacionalnih
ciljeva energetske politike.
(4) U svrhu ostvarivanja prava na
sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije i
visokoučinkovite kogeneracije Fond raspisuje javne natječaje, te
temeljem provedenih natječaja isplaćuje bespovratna sredstva, kao i
beskamatne zajmove.
(5) Fond je dužan u svoj program rada
uključiti mjere za sufinanciranje projekata gradnje proizvodnih
postrojenja krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom iz članka 40.
ovoga Zakona putem investicijskih potpora.
X.
DEMONSTRACIJSKI PROJEKTI
Članak 42.
(1) Demonstracijski projekt u smislu ovoga Zakona predstavlja
nekomercijalan projekt kojim se neka tehnologija demonstrira kao prva
te vrste u Europskoj Uniji i predstavlja znatnu inovaciju koja
uvelike premašuje „vrhunac tehnologije”.
(2)
Demonstracijski projekti nemaju pravo na poticanje temeljem sustava
poticanja premijom iz članka 26. ovoga Zakona.
(3)
Demonstracijski projekti pravo na poticanje mogu ostvarivati u
programima državnih potpora za istraživanje i razvoj i programima
državnih potpora za inovacije.
XI. EKO BILANČNA GRUPA
Članak 43.
Proizvođači električne energije
i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne
energije, a koje imaju pravo na poticajnu cijenu sukladno
sklopljenim ugovorima temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije
iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN
121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013,
NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014) dužni su se učlaniti u
bilančnu grupu, sukladno odredbama ovoga Zakona te propisima i
aktima koji uređuju tržište električne energije, samo za
postrojenja za koja je sklopljen ugovor o otkupu električne
energije s operatorom tržišta električne energije temeljem
navedenih Tarifnih sustava.
Bilančna grupa iz stavka 1. ovog
članka naziva se EKO bilančna grupa.
Operator tržišta električne
energije dužan je sve poslove vezano za EKO bilančnu grupu voditi
razdvojeno od drugih poslova iz njegove nadležnosti, uz poštivanje
načela razvidnosti, objektivnosti i neovisnosti.
Funkcioniranje EKO bilančne grupe
te odgovornosti, prava i obveze članova EKO bilančne grupe uređuju
se Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, koja donosi operator
tržišta uz mišljenje operatora prijenosnog sustava i suglasnost
Ministarstva.
Pravila vođenja EKO bilančne
grupe objavljuju se u „Narodnim novinama“.
Troškovi nastali obračunom
energije uravnoteženja električne energije EKO bilančnoj grupi
podmiruje operator tržišta električne energije kao voditelj
bilančne grupe.
Trošak nastao zbog pozitivnog ili
negativnog odstupanja EKO bilančne grupe koje prelazi 10% u odnosu
na ostvarenje EKO bilančne grupe u obračunskom intervalu za
obračun energije uravnoteženja, prevaljuje se na članove EKO
bilančne grupe.
Trošak nastao zbog pozitivnog ili
negativnog odstupanja EKO bilančne grupe do uključivo 10% u odnosu
na ostvarenje EKO bilančne grupe u obračunskom intervalu za
obračun energije uravnoteženja, podmiruje se iz sredstava za
isplatu poticaja iz članka 32. ovoga Zakona.
Iznimno od stavka 7. ovoga članka,
trošak odstupanja EKO bilančne grupe ne prevaljuje se u slučaju
sljedećih proizvodnih postrojenja:
1. Hidroelektrana snage do 5MW
2. ostalih postrojenja snage do 300 kW.
Operator tržišta dužan je
planirati satnu proizvodnju za proizvodna postrojenja iz stavka 9.
ovoga članka.
Pravilima o vođenju EKO bilančne
grupe uredit će se način prevaljivanja troška iz stavka 7. ovoga
članka na članove EKO bilančne grupe, uvažavajući satne planove
proizvodnje električne energije koje dostavljaju članovi EKO
bilančne grupe.
Eventualni prihodi iz obračuna
energije uravnoteženja u prethodnom obračunskom razdoblju ulaze u
sredstva za isplatu poticaja iz članka 32. ovoga Zakona.
Članovi EKO bilančne skupine
plaćaju operatoru tržišta godišnju članarinu, čiji iznos će
se utvrditi Pravilima o vođenju EKO bilančne grupe.
Svi povlašteni proizvođači iz
stavka 1. ovoga članka dužni su sklopiti ugovor o članstvu u EKO
bilančnoj grupi s voditeljem EKO bilančne grupe.
Povlaštenom proizvođaču koji ne
sklopi ugovor o članstvu u EKO bilančnoj grupi raskida se ugovor o
otkupu sklopljen s operatorom tržišta
Povlaštenom proizvođaču
električne energije iz stavka 1. ovoga članka se raskida ugovor o
članstvu u EKO bilančnoj grupi nakon isteka ili raskida ugovora o
otkupu električne energije s operatorom tržišta.
Operator prijenosnog sustava dužan
je pružiti stručnu pomoć operatoru tržišta u osiguravanju
tehničkih preduvjeta za pravovremeno funkcioniranje EKO bilančne
grupe.
XI. NADZOR
Upravni i inspekcijski nadzor
Članak 44.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja
Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom
ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju
inspektori u skladu s nadležnostima koje proizlaze iz propisa o
ustrojstvu i djelokrugu rada središnjih tijela državne uprave te
drugih propisa koji određuju njihovu nadležnost.
(3) Ako nadležni inspektor pri
obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti i nedostatke,
ovlašten je donijeti rješenje kojim će odrediti mjere i rok za
njihovo otklanjanje.
(4) Inspekcijski nadzor nad povlaštenim
proizvođačima obavljaju inspektori u skladu s nadležnostima koje
proizlaze iz propisa o ustrojstvu i djelokrugu rada središnjih
tijela državne uprave te drugih propisa koji određuju njihovu
nadležnost.
(5) Ako nadležni inspektor pri
obavljanju inspekcijskog nadzora nad povlaštenim proizvođačem
utvrdi nepravilnosti i nedostatke, dužan je o tome obavijestiti
Agenciju.
Članak 45.
(1) Agencija obavlja nadzor nad
povlaštenim proizvođačima električne energije kojima je izdano
rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača u
ispunjavanju uvjeta iz rješenja o stjecanju i prestanku statusa
povlaštenog proizvođača te uvjeta utvrđenih pravilnikom iz članka
22. ovoga Zakona.
(2) Agencija obavlja nadzor nad
povlaštenim proizvođačima sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona
o tržištu električnom energijom.
Članak 46.
Operator distribucijskog sustava
obavlja nadzor nad povlaštenim proizvođačima u slučaju
proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije iz jednostavnih građevina određenih propisima o
prostornom uređenju i gradnji u ispunjavanju uvjeta utvrđenih ovim
zakonom i pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.
XII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 47.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od
1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba,
odnosno fizička osoba koja je elektroenergetski subjekt ako:
1. namjerno ili nemarom ne izda ili
izda netočnu ili zavaravajuću izjavu Agenciji ili drugom nadležnom
tijelu u okviru obavljanja njihovih dužnosti u skladu s ovim
Zakonom,
2. ne održava tehničko – tehnološke
značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja za koje je
stečen status povlaštenog proizvođača (članak 17. stavak 12),
3. ne dostavlja Agenciji, operatoru
tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća
i drugu propisanu dokumentaciju ili dostavlja izvješća s
neistinitim podacima (članak 17. stavak 12.),
4. ne održava mjernu opremu u njegovoj
nadležnosti ili manipulira mjernim podacima (članak 17. stavak
12.),
5. ne odgovara na upite Agencije ili ne
dostavlja dokumentaciju u vezi korištenja proizvodnog postrojenja
(članak 17. stavak 12.),
6. ne izvodi priključak korisnika
mreže na način propisan člankom 18. ovoga Zakona,
7. izvrši promjenu uvjeta korištenja
proizvodnog postrojenja bez suglasnosti Agencije (članak 22.),
8. dostavi neistinite podatke prilikom
provedbe postupka javnog natječaja (članak 14. i članak 30.),
9. ne kupi električnu energiju
proizvedenu iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se
proizvodnja potiče temeljem ugovora o otkupu električne energije,
od operatora tržišta električne energije (članak 35. stavak 1.),
10. ne dostavi ili dostavi netočne
podatke operatoru tržišta električne energije o električnoj
energiji preuzetoj u mrežu od povlaštenog proizvođača (članak
35),
11. ne otkupljuje viškove električne
energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili ne sklopi
ugovor o opskrbi električne energije koji sadrži odredbe o otkupu
viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja
krajnjeg kupca s vlastitim proizvodnjom (članak 40.),
12. se ne učlani u EKO bilančnu grupu
sukladno odredbama članka 43. ovoga Zakona,
13. ne postupa u skladu sa pravilima
vođenja EKO bilančne grupe.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od
20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1.
ovoga članka pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je
elektroenergetski subjekt.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00
do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga
članka odgovorna osoba u pravnoj osobi te u elektroenergetskom
subjektu.
(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može
se elektroenergetskom subjektu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji
je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana dva
ili više puta ponovi prekršaje iz stavka 1. ovoga članka izreći
zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do godinu
dana, a odgovornoj osobi u elektroenergetskom subjektu može se
izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja istih poslova u trajanju
do godinu dana.
Članak 48.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od
20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će operator prijenosnog sustava,
odnosno operator distribucijskog sustava ako:
1. se na zahtjev Ministarstva ne
očituju o iskazanom interesu za gradnju proizvodnog postrojenja na
državnom zemljištu, posebno o mogućnostima priključenja na
elektroenergetsku prijenosnu i distribucijsku mrežu (članak 14.
stavak 8.),
2. pravovremeno ne upisuju podatke i
informacije u Registar OIEKPP (članak 16. stavak 3),
3. ne osigura preuzimanje na
prioritetan način ukupne količine električne energije isporučene
u mrežu od povlaštenih proizvođača u skladu s ovim Zakonom
(članak 17. stavak 2.),
4. ne osigura povlaštenim
proizvođačima električne energije, za proizvodna postrojenja koja
ostvaruju poticaje temeljem ugovora o otkupu ili temeljem ugovora o
premiji, sklopljenih sa operatorom tržišta električne energije,
mogućnost priključenja i mogućnost isporuke proizvedene električne
energije (članak 26. stavak 7),
5. ne dostavi operatoru tržišta
električne energije podatke sukladno članku 36. stavku 1. i 2.
ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00
do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga
članka odgovorna osoba u pravnoj osobi te u elektroenergetskom
subjektu.
Prekršajni nalog
Agencije
Članak 49.
(1) Agencija će podnijeti optužni
prijedlog i predložiti pokretanje prekršajnog postupka ako je
utvrdila prekršaj temeljem:
obavljanja nadzora sukladno članku
45. ovoga Zakona,
obavljenog nadzora nad korisnikom
mreže na prijedlog drugog korisnika mreže ili anonimne prijave,
obavljanja nadzora Agencije i
drugih ovlasti u njezinoj nadležnosti sukladno odredbama ovoga
Zakona i Zakona o tržištu električne energije, pri čemu je
sačinjena službena zabilješka ili zapisnik.
(2) Agencija može predložiti
pokretanje prekršajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka za
prekršaje propisane člancima 47. i 48. ovoga Zakona te sukladno
odredbama Zakona o tržištu električne energije.
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak 50.
(1) Operator tržišta dužan je do 30.
lipnja 2016. donijeti pravila iz članka 43. stavka 4. ovoga Zakona,
uz mišljenje operatora prijenosnog sustava i suglasnost
Ministarstva.
(2) Operator tržišta dužan je do 30.
lipnja 2016. osigurati tehničke preduvjete za potpuno funkcioniranje
EKO bilančne grupe.
(3) Rok za sklapanje ugovora o članstvu
u EKO bilančnoj grupi ističe sa danom 30. lipnja 2016. g.
(4) Operator tržišta je dužan
zajedno s članovima EKO bilančne grupe u razdoblju od 1. siječnja
2016. godine do 30. lipnja 2016. godine probno voditi EKO bilančnu
grupu.
Članak 51.
(1) Vlada Republike Hrvatske donijeti
će provedbene propise iz članka 27. stavka 1. i članka 37. stavka
3. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(2) Ministar će donijeti provedbene
propise iz članka 7. stavka 4., članka 14. stavka 16., članka 16.
stavka 9., članka 18. stavka 8., članka 23., članka 28. stavka 6.
i članka 31. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona.
(3) Operator prijenosnog sustava i
operator distribucijskog sustava dužni su mrežna pravila
prijenosnog, odnosno distribucijskog sustava uskladiti sa odredbama
ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Članak 52.
Do dana stupanja na snagu provedbenih
propisa iz članka 51. ovoga Zakona primjenjuju se provedbeni propisi
kojima su uređena odnosna pitanja ako nisu u suprotnosti s odredbama
ovoga Zakona.
Članak 53.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona
prestaje važiti Tarifni sustav za proizvodnju električne energije
iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, broj
133/2013, 151/2013, 20/2014 i 107/2014) osim za nositelje projekta
koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona sklopili ugovor o
otkupu električne energije s operatorom tržišta električne
energije.
Članak
54.
Do stupanja na snagu provedbenog
propisa iz članka 16. stavka 10. ovoga Zakona primjenjuje se
Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(Narodne novine, broj 88/2012), osim ako pojedine njegove odredbe
nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 55.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga
Zakona prestaje važiti članak 5. stavak 10., članak 11. stavci 4.,
7., 8. i 11., članak 29. točka 9., članak 39. točka 12., članak
46. stavak 21., članak 53. stavak 6. točke 16.,17. i 18. i članak
73. stavak 1. točke 3. i 23. Zakona o tržištu električne energije
(Narodne novine, broj 22/2013).
(2) Danom stupanja na snagu provedbenih
propisa iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona prestaje važiti članak
11. stavci 2., 3. i 9. Zakona o tržištu električne energije
(Narodne novine, broj 22/2013).
(3) Danom stupanja na snagu propisa iz
članka 37. stavka 3. ovoga Zakona prestaje važiti članak 11.
stavci 5. i 6. i članak 46. stavak 21. Zakona o tržištu električne
energije (Narodne novine, broj 22/2013).
Članak 56.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 13.
stavak 3. Zakona o energiji (Narodne novine, broj 120/2012 i
14/2014).
Članak 57.
Postupci započeti do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona dovršiti će se prema odredbama propisa po kojima
su postupci pokrenuti.
Članak 58.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim
novinama“, a stupa na snagu 1.1.2016.
ŠIFRA |
OIE-ZAKON |
CIJENA |
0,00 kn
|
|
Kol
|
|
|