Grijanje klimom zimi – isplati li se i kako smanjiti potrošnju?

Kratki odgovor: grijanje klimom isplati se kada imate kvalitetan inverter klima uređaj odgovarajuće snage, dobro izoliran prostor i uređaj koji je deklariran za rad na niskim vanjskim temperaturama. Moderna klima radi kao dizalica topline zrak-zrak – ne „proizvodi“ toplinu iz struje kao grijalica, nego je prenosi iz vanjskog zraka u prostor. Zato iz jednog kilovatsata struje može dati nekoliko kilovatsati topline. U nastavku objašnjavamo kako to izračunati za vaš dom, kada klima nije dovoljna i kako je koristiti što štedljivije.

Kako klima grije kada je vani hladno?

Inverter klima u režimu grijanja radi obrnuto od hlađenja: vanjska jedinica „izvlači“ toplinu iz vanjskog zraka, kompresor je podiže na višu temperaturu, a unutarnja jedinica tu toplinu predaje prostoriji. I na temperaturama ispod nule u zraku još uvijek ima toplinske energije koju uređaj može iskoristiti.

Važno je razumjeti dvije oznake:

• COP (koeficijent učinkovitosti) – omjer dobivene topline i potrošene struje u određenim uvjetima ispitivanja. COP 4 znači da uređaj iz 1 kWh struje daje oko 4 kWh topline.
• SCOP (sezonski koeficijent učinkovitosti) – prosjek kroz cijelu sezonu grijanja, uključujući hladnije i toplije dane. Za usporedbu uređaja SCOP je realniji pokazatelj od COP-a.

Za usporedbu, električna grijalica, uljni radijator ili „norveški“ radijator pretvaraju struju u toplinu u omjeru približno 1 : 1. Upravo zato je klima kod istog toplinskog učinka u pravilu višestruko štedljivija od grijalica na struju.

Što se događa kod jakog minusa?

Kako vanjska temperatura pada, učinkovitost i raspoloživa snaga klime se smanjuju. Uz to, vanjska jedinica povremeno mora odleđivati izmjenjivač (tzv. defrost), pa na nekoliko minuta prestaje grijati. To je normalno. Ako živite u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje su dulja razdoblja ispod –10 °C uobičajena, birajte model koji proizvođač deklarira za rad na niskim temperaturama i provjerite radni raspon grijanja u tehničkoj specifikaciji.

Koliko troši klima zimi? Izračunajte za svoj dom

Točan iznos ne može vam reći nitko bez podataka o vašem prostoru, ali procjenu možete napraviti sami:

1. Pronađite informacijski list uređaja. Na energetskoj naljepnici i u informacijskom listu klime navedeni su sezonska učinkovitost grijanja (SCOP) i referentna godišnja potrošnja struje za grijanje u kWh.
2. Uzmite cijenu kilovatsata sa svog računa. Zbrojite sve stavke koje se plaćaju po kWh (energija, mrežarina, naknade) i dodajte PDV.
3. Pomnožite. Godišnja potrošnja iz informacijskog lista × vaša cijena kWh daje okvirni trošak sezone za referentne uvjete.

Primjer računice: ako vašem prostoru treba 4.000 kWh topline u sezoni, uređaj sa SCOP-om 4 potrošit će približno 1.000 kWh struje, a električna grijalica oko 4.000 kWh. Brojke su ilustrativne – stvarna potrošnja ovisi o izolaciji, kvadraturi, lokaciji i postavljenoj temperaturi.

Na potrošnju najviše utječu:

• toplinska izolacija zidova, krova i kvaliteta stolarije,
• kvadratura i visina prostorije te raspored prostorija,
• vanjska temperatura i izloženost vjetru,
• postavljena unutarnja temperatura,
• čistoća filtera i stanje vanjske jedinice,
• pravilno odabrana snaga uređaja.

Klima ili dizalica topline zrak-voda?

Obje tehnologije rade na istom principu, ali služe različitim potrebama.

Klima (dizalica topline zrak-zrak) je najbolja za stanove, apartmane, manje kuće i za grijanje pojedinih prostorija. Ugradnja je brza i relativno povoljna, a isti uređaj ljeti hladi.

Dizalica topline zrak-voda zagrijava vodu u sustavu centralnog grijanja – radijatore ili podno grijanje – i najčešće i potrošnu toplu vodu. Ona je logičan izbor za cijelu kuću, osobito kada mijenjate stari kotao na lož-ulje, plin ili drva. U ponudi imamo i visokotemperaturne dizalice topline FUJI Air, primjerice FUJI Air dizalicu topline 10 kW, koje su namijenjene i postojećim radijatorskim sustavima.

U praksi se često kombinira: dizalica topline zrak-voda kao glavni izvor topline, a klima u prostorijama koje treba brzo dogrijati ili ljeti hladiti.

Kako odabrati klimu za grijanje

1. Gledajte razred grijanja i SCOP, ne samo hlađenje

Mnogi uređaji imaju odličan razred hlađenja, a slabiji razred grijanja. Ako klimu kupujete za zimu, presudni su razred grijanja i SCOP.

2. Provjerite radni raspon na niskim temperaturama

Za kontinentalnu Hrvatsku i gorske krajeve birajte model deklariran za rad duboko ispod nule, kao što je Fuji Attakai 7 kW, koji je u našoj ponudi naveden za rad do –35 °C.

3. Dimenzionirajte snagu prema prostoru, a ne „od oka“

Preslab uređaj radit će stalno na maksimumu, a prejak će se često paliti i gasiti. Za manje prostorije često je dovoljan uređaj od 2,5 ili 3,5 kW, poput FUJI Air ATTAKAI 3,5 kW ili FUJI AIR YACUZA 3,5 kW, ali konačnu snagu treba odrediti prema izolaciji, kvadraturi i namjeni. Cijelu ponudu pogledajte u kategoriji klima uređaja FUJI Air.

4. Inverter je obavezan

Inverter kompresor prilagođava brzinu rada potrebi, pa održava stabilnu temperaturu bez naglih uključivanja i isključivanja.

8 savjeta za štedljivo grijanje klimom

1. Držite stabilnu temperaturu. Umjesto čestog paljenja i gašenja, postavite ugodnih 20–22 °C i pustite inverter da radi ujednačeno.
2. Snizite temperaturu noću i kada niste kod kuće, ali je ne gasite potpuno u jakoj zimi – ponovno zagrijavanje ohlađenog prostora traje dulje.
3. Čistite filtere unutarnje jedinice redovito u sezoni. Zaprljan filter smanjuje protok zraka i povećava potrošnju.
4. Usmjerite lamele prema podu. Topli zrak se diže, pa usmjeravanjem prema dolje brže zagrijavate zonu u kojoj boravite.
5. Oslobodite vanjsku jedinicu. Uklonite snijeg i lišće oko nje i ne zatvarajte je oblogama koje smanjuju protok zraka.
6. Riješite odvod kondenzata. Pri odleđivanju iz vanjske jedinice izlazi voda koja se na minusu može zalediti – odvod treba biti izveden tako da led ne blokira jedinicu ni stazu ispod nje.
7. Ne zaklanjajte unutarnju jedinicu zavjesama ili ormarima.
8. Planirajte redovni servis. Provjera tlaka radnog medija, čišćenje izmjenjivača i odvoda produljuju vijek uređaja i održavaju učinkovitost.

Klima + solarna elektrana: grijanje na vlastitu struju

Klima troši struju, pa je logičan partner solarna elektrana. Zimi proizvodnja panela jest niža nego ljeti, ali u sunčanim zimskim danima elektrana i dalje proizvodi, a klima tu energiju troši odmah – u trenutku proizvodnje. U prijelaznim mjesecima, kada je sunca više, a grijanje još uvijek potrebno, kombinacija je posebno zanimljiva. Ako razmišljate o elektrani, pogledajte hibridne pretvarače koji omogućuju i dodavanje baterije.

Česta pitanja

Je li grijanje klimom jeftinije od grijanja grijalicom na struju?
U pravilu da. Klima je dizalica topline i iz 1 kWh struje daje više kWh topline, dok grijalica daje približno onoliko topline koliko struje potroši. Točna razlika ovisi o SCOP-u uređaja i vanjskoj temperaturi.

Može li klima biti jedini izvor grijanja u kući?
U dobro izoliranom stanu ili manjoj kući – može, ako je snaga pravilno odabrana i uređaj je predviđen za rad na niskim temperaturama. Za veće kuće s više prostorija i radijatorima obično je bolje rješenje dizalica topline zrak-voda.

Do koje vanjske temperature klima grije?
Ovisi o modelu. Radni raspon grijanja navodi proizvođač u tehničkoj specifikaciji. Za hladnija područja birajte modele deklarirane za rad duboko ispod nule i računajte da učinak s padom temperature opada.

Je li normalno da vanjska jedinica zimi „pari“ i ispušta vodu?
Da. To je ciklus odleđivanja, tijekom kojeg se led s izmjenjivača otapa. Bitno je da je odvod kondenzata pravilno izveden.

Trebate pomoć pri odabiru?

Niste sigurni koja snaga klime odgovara vašem prostoru ili biste li radije ugradili dizalicu topline? Kontaktirajte SolarShop ili nas nazovite na +385 1 6407 715 – pomoći ćemo vam odabrati uređaj prema vašem prostoru i načinu grijanja, a možete nas posjetiti i u poslovnici u Buzinu.

Fotografija: yebin kim / Unsplash